Francuski predsjednik Fransoa Oland održao je obećanje, francuski Parlament je prekjuče, glasajući o budžetu za 2013. godinu, izglasao i novu poresku stopu-na prihode veće od milion eura Francuzi će definitivno plaćati porez od 75 posto.
Žestoka polemika
I prije nego što je stupila na snagu, ova nova stopa oporezivanja je izazvala pravi egzodus najbogatijih Francuza. Još se ne smiruje medijska bura zbog odlaska slavnog glumca Žerarda Depardijea koji je utočište je pronašao u jednom malom belgijskom pograničnom gradu, samo kilometar udaljenom od francuske granice, gdje je nedavno kupio imanje, i sada, vidno revoltiran, rasprodaje svoje nekretnine u Francuskoj.
U polemiku o ispravnosti poteza čuvenog glumca uključio se čak i ruski predsjednik Vladimir Putin koji je Depardijeu ponudio ruski pasoš. Iako su njegov odlazak zbog finansijskih razloga osudile mnoge javne osobe, u njegovu je obranu stala francuska filmska ikona Brižit Bardo, a najnovija podrška je stigla i od filmske dive Ketrin Denev.
Ovu neobičnu pojavu napuštanja Francuske, koju su francuski mediji nazvali "poreski egzodus", pokrenuo je najbogatiji Evropljanin Bernard Arno, vlasnik multinacionalnog giganta LVMH (Louis Vuitton Moët Hennessy grupa), čije se bogatstvo procjenjuje na više od 41 milijardu dolara.
On se nije samo prvi preselio, nego je i prvi zatražio belgijsko državljanstvo.
Međutim, iz “zemlje pralina” najbogatijem Evropljaninu je ovih dana stiglao odgovor koji nije očekivao. Arno je iz belgijskog Odsjeka za strance primio odgovor u kojem se njegov zahtjev za dobijanje belgijskog državljanstva odbija jer ne ispunjava uslove jer je za ostvarivanje ovog prava potrbno da najmanje tri godine neprekidno boravi u Belgiji.
Ali, nije sve izgubljeno, ovu odluku će dodatno razmotriti Komisija za državljanstvo nacionalnog parlamenta, koja bi u roku od tri mjeseca mogla da promijeni ovu odluku.
Francuski multimilijarder je vlasnik više od 60 najjačih svjetskih brendova (Dior, Givenchy, Louis Vuitton, Kenzo i Hennessy) i zapošljava oko 100.000 ljudi u cijelom svijetu.
Komisija naknadno može da odobri državljanstvo ako se utvrdi da podnosioc zahtjeva ima neraskidive veze s Belgijom i ako od toga država može da ima direktnu korist, iz čega se zaključuje da je onegativan odgovor, najvjerovatnije, za Arnoa samo privremeno rješenje.
Osjećaj ugroženosti
Popis bogatih Francuza koji su zbog visokih poreza odlučili da nađu dom u nekoj drugoj evropskoj zemlji s povoljnijim poreskim sistemom gotovo se svakodnevno povećava. Odlazak u Veliku Britaniju ovih je dana najavio Alen Aflo, “kralj naočara” čije se bogatstvo procjenjuje na 780 miliona eura.
Aflo je vlasnik međunarodnog lanca prodavnica naočara sa više od 1200 trgovina širom Evrope, čiji je promet lani premašio 800 miliona eura. Iako je on sam izjavio da njegov odlazak nema veze s izbjegavanjem plaćanja poreza u Francuskoj, slučajno ili ne, događa se u jeku egzodusa francuskih bogataša.
Procjenjuje se da bi odlazak najbogatijih Francuza mogao imati poguban učinak i na državni budžet jer se u idućoj godini predviđa čak 24 milijarde prihoda od povećanja raznih poreskih stopa.
Zbog činjenice da se danas mnogi bogataši u Francuskoj osjećaju “ugroženo” pa spas pokušavaju da pronađu kod susjeda, pojedini kritičari učinke Olandove poreske politike upoređuju s katastrofalnim posljedicama koje je pretrpjelo francusko kraljevstvo u 17. vijeku zbog odluke Luja XIV. da 1685. godine zabrani protestantizam. Protestanti, u čijim su redovima bili vrhunski francuski majstori, zanatlije i trgovci, bili su primorani da napuste Francusku. Tada su, na primjer, dvorski časovničari novo utočište pronašli u Ženevi, a trgovci u Amsterdamu.
Francuska se još tada suočila s gubitkom ljudi koji su raspolagali ne samo bogatstvom već prije svega znanjima i vještinama zbog čega je i doživjela ekonomski korak unazad.
Galerija
Bonus video:
