Ruska Duma usvojila je izmjene "zakona o špijunima" čija su meta nevladine grupe koje rade sa strancima, a grupe za ljudska prava smatraju ga napadom na slobodu.
Donji dom parlamenta juče je skoro jednoglasno izglasao nacrt zakona u prvom od tri čitanja koji je u skladu sa odlukom predsjednika Vladimira Putina da kroz zakon nazove "stranim agentima" lokalne grupe koje se finansiraju iz inostranstva, navodi AFP.
Putin, inače bivši agent KGB-a, optužio je Vašington da je finansirao talas protesta protiv njegove 12 godina duge vladavine prošle zime, a nedavno je ministarstvo vanjskih poslova Rusije zatvorilo vrata Američkoj agenciji za pomoć (USAID) za rad u Rusiji, navodi francuska agencija.
Akcija Državne dume prošla je bez ikakvog saopštenja u državnim medijima, a jedino je o njoj do detalja izvijestio dnevni poslovni list "Vedomosti" na svom veb-sajtu
Akcija Državne dume prošla je bez ikakvog saopštenja u državnim medijima, a jedino je o njoj do detalja izvijestio dnevni poslovni list "Vedomosti" na svom veb-sajtu.
List je istakao da je prijedlog zakona prvobitno parlamentu predstavio Putinov kabinet 2008. godine kad je on postao premijer, nakon što je proveo dva uzastopna mandata na mjestu predsjednika, što dozvoljava Ustav. Tadašnji predsjednik Dmitrij Medvedev je 2009. godine vratio nacrt zakona na doradu.
Veoma osjetljive mjere posebno se odnose na definisanje izraza "špijun" i "državna izdaja", što su u Rusiji dva najveća prekršaja, za koje je zaprijećena kazna zatvora do 20 godina.
Iza tog zakona stoji Federalna služba bezbjednosti (FSB) koja je naslijedila KGB u postsovjetskoj Rusiji i koju je vodio Putin u godinama koje su prethodile njegovom meteorskom uzletu do mjesta predsjednika države 2000. godine, navodi AFP.
U prerađenom tekstu zakona, definicija "špijun" je proširena, i uključuje ruske državljane koji pomažu stranim državama ili organizacijama u ometanju "ustavnog poretka, suvereniteta i teritorijalnog i nacionalnog integriteta".
Sadašnji zakon samo pominje akcije koje "štete spoljnoj bezbjednosti Ruske Federacije" i uopšte ne spominju domaću politiku.
Grupe za zaštitu ljudskih prava ističu da bi proširenje odredbe moglo da se usmjeri protiv grupa kao što su istaknuta organizacija za ljudska prava "Memorijal" i na druge, koje rade na uvođenju šireg pluralizma u rusko društvo.
"Memorijal" je bio posebno aktivan povodom nasilja na Sjevernom Kavkazu i branio je čitave porodice od optužbi za terorizam i druge optužbe vezane sa islamske ekstremiste, navodi francuska agencija.
"'Memorijal' neće učestvovati u događajima koji vode ka uništavanju ruskog društva. Zakon je nelegalan i nemoralan do kraja", saopštila je ta organizacija.
NVO aktivizam (koji nije kontrolisan od strane Kremlja) kao kriminalna djelatnost (Ilustracija)
Pritisak je dodatno povećan na vijest da je Centralna banka izradila nacrt zahtjeva finansijskim institucijama da je obavijeste o svoj pomoći koja se iz inostranstva prebacuje NVO
AFP prenosi da je Putin na ulične proteste gledao kao na posljedice ambicije Vašingtona da ga udalji od vlasti "zbog velikog ugleda koji ima u zemji i zbog svojih skeptičnih pogleda prema vanjskoj politici SAD".
Odluka Putina da zatvori USAID program Stejt dipartmenta, može imati trajnije i moguće razorne posljedice po organizacije za ljudska prava, koje ionako nemaju podršku na domaćem tlu, navodi AFP.
Pritisak na "Memorijal" i druge organizacije dodatno je povećan ove sedmice na vijest da je ruska Centralna banka izradila nacrt zahtjeva finansijskim institucijama da je obavijeste o svoj pomoći koja se iz inostranstva prebacuje nevladinim organizacijama.
Taj prijedlog faktički izjednačava takvo finansiranje sa pranjem novca i terorističkim aktivnostima, naveo je AFP.
Galerija
Bonus video:
