Jesen bi, nakon ljetnjih odmora i avgustovskog zatišja, mogla zvaničnicima eurozone donijeti mnogo veće brige i vruć povratak na posao.Šanse da Grčka ostane bez gotovine i napusti eurozonu, produbljenje problema u Španiji, mučni izbori u Holandiji, protivljenje u Njemačkoj dubljoj integraciji u eurozoni - moglo bi značiti da će na jesen biti određena sudbina zajedničke evropske valute, piše londonski Ekonomist.
S dolaskom septembra krah grčkih javnih finansija postaće sve očigledniji. Takozvana “trojka” međunarodnih inspektora - EU, Evropske centralne banke (ECB) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) - moraće da objavi izvještaj o napretku Grčke u sprovođenju reformi i da odluči da li da odblokira tranšu od 31,5 milijardi eura iz drugog paketa pomoći za spasavanje, prenosi Tanjug.Grčkoj su za izbjegavanje bankrota neophodne i nove mjere štednje i još novca, što bi se moglo pokazati kao politički nemoguće ostvarivo. Atini su već odobrena dva paketa za spasavanje i njeni ogorčeni kreditori nijesu voljni da obezbijede i treći, pogotovu ne onaj koji bi od njih zahtijevao da Grčkoj oproste veliki dio duga.
Kad je riječ o Njemačkoj, njeni političari već raspravljaju o tome kada bi Grčku trebalo izbaciti iz eurozone. Mnogi, međutim, strahuju da bi i druge slabe mediteranske zemlje mogle poći stopama Grčke.U Španiji su troškovi zaduživanja u julu skočili iznad alarmantnih 7,5 odsto i odluka eurozone o pozajmljivanju Madridu 100 milijardi eura za spasavanje njenih banaka nije smirila strahovanja. Uprkos poricanjima, Španiji bi, ipak, mogla da zatreba puna pomoć za spasavanje do kraja ove godine.
Ozlojeđenjost zbog spasavanja velikih dužnika sve je veća, naročito u Holandiji, u kojoj se 12. septembra održavaju izbori. Čak i ako bi Holandija mogla da se ubijedi da obezbedi novu pomoć, fondovi eurozone za spasavanje i dalje ne bi bili dovoljni za spasavanje i Italije i Španije.
Privremeni Evropski fond za finansijsku stabilnost (EFSF) već ostaje bez novca, a formiranje novog, stalnog Evropskog stabilizacionog mehanizma (ESM), koji treba da bude efikasniji i fleksibilniji, ugrožava Njemačka čiji bi Ustavni sud mogao da blokira njegovu ratifikaciju. Da bi ESM stupio na snagu potrebno je da dobije zeleno svjetlo od Njemačke. ESM je prvobitno trebalo da stupi na snagu 1. jula, ali će morati da pričeka najmanje do 12. septembra, kada će sud u Karlsrueu donijeti odluku da li njemački predsjednik može da ga ratifikuje.
Ukoliko članice eurozone ne budu pristale da izdvoje dovoljno novca za spasavanje slabih ekonomija, pažnja će se neumitno okrenuti ka ECB koja će morati da preduzme mjere radi snižavanja troškova zaduživanja perifernih članica eurozone.
Bonus video:
