Raketa kompanije SpejsIks koja je skrenula s kursa prošle godine, pošto je odnijela dva "lunarna lendera" do Mjeseca, pala je na njega u srijedu, kako se i predviđalo, objavili su naučnici.
Iako niko nije snimio taj pad – zapravo udar brzinom od 8.700 km/h – teleskop u Čileu uočio je ono što su astronomi identifikovali kao oblak ostataka nastao usljed sudara. Stručnjaci za praćenje svemira rekli su da je bilo neizbježno da preostali segment rakete padne na Mjesec.
To je najnoviji primjer obilja otpada svemirskih programa u blizini Zemlje, a mnogi se plaše da bi se taj problem mogao pogoršati kako se SAD i Kina utrkuju da pošalju astronaute na Mjesec. Godine 2022. kineska raketa je nenamjerno udarila u Mjesec poslije misije do njega, a vjerovatno je proteklih decenija mnogo više zalutalih djelova raketa palo na Mjesec, a da naučnici za to ne znaju.
Džulijana Šajman iz SpejsIksa ove sedmice je izjavila da ta kompanija sarađuje sa NASA-om kako bi se izbjegli takvi budući slučajevi, naglasivši da najnoviji pad rakete na Mjesec nije bio namjeran. Kombinacija solarne aktivnosti i gravitacije povukla je raketu na putanju sudara sa Mjesecom, rekla je ona.
Karl Šmit sa Univerziteta u Bostonu rekao je da je "100 odsto siguran" da su posmatranja njegovog tima otkrila znake tog sudara s Mjesecom. Veoma veliki teleskop Evropske južne opservatorije detektovao je tok natrijuma i litijuma koji se protezao desetinama kilometara u svemir najmanje pet do deset minuta poslije pada rakete, dodao je on.
"Nemamo slike udara, ali postoje dokazi iz teleskopa", rekao je Šmit u imejlu za AP.
Čak i prije nego što je teleskop u Čileu uočio znake oblaka ostataka, penzionisani astrofizičar Džonatan Makdauel primijetio je da su posmatranja gornjeg dijela rakete koji je pao, veličine autobusa i težine četiri tone, u utorak uveče pokazala da se ona kreće pravo ka Mjesecu. Očekivano mjesto pada bilo je prašnjavo područje blizu kratera Ajnštajn na zapadnom dijelu Suncem obasjanog Mjeseca – blizu ivice njegove strane vidljive sa Zemlje, zbog čega ga je posebno teško posmatrati.
"Nema sumnje" da je raketa "sada u sitnim, malim komadićima rasutim po Mjesecu blizu kratera Ajnštajn", rekao je Makdauel za Asošijeted pres.
"Kao fizičar, znam da ono što ide gore mora da se spusti", dodao je.
Posmatrači zvijezda znali su da će biti teško, ako ne i nemoguće, sa Zemlje vidjeti oblak prašine i kamenja izbačenog udarom iz kratera, a kamoli bljesak udara. Svemirske letjelice u orbiti Mjeseca imale su najbolje šanse da bilo šta snime – ili bar da vide krater poslije pada rakete.
Holandski naučnik Marko Langbruk bio je među onima koji su usmjerili svoj teleskop ka Mjesecu u određeno vrijeme, ali nije uočio ništa.
"Znali smo da će šanse biti male", rekao je Langbruk.
Kao i Makdauel, Langbruk je rekao da "nema sumnje" da je raketa doživjela svoj kraj.
Vizuelna potvrda, napomenuo je Makdauel, moraće da sačeka da NASA-in "Lunarni izviđački orbiter" preleti mjesto pada i pošalje fotografije kratera. Ta svemirska agencija to ne očekuje do sljedeće sedmice.
Gornji stepen rakete Falkon – debeli cilindar duži od 12 metara – odnio je dva privatna "lunarna lendera" sa Kejp Kanaverala 15. januara 2025. godine. Završio je zadatak na putu ka Mjesecu pošto je postavio "Blu Goust" kompanije Fajerflaj Erospjejs i "Rezilijens" kompanije ajSpejs. "Rezilijens" se srušio na Mjesec i razbio, ali je "Blu Goust" uspješno sletio na njega, kao prva privatna letjelica kojoj je to uspjelo.
Mjesec je nova glavna destinacija u svemiru, a NASA zamišlja "stampedo" robotskih letjelica tokom narednih nekoliko godina kako bi se formirala osnova za održivu bazu na Mjesecu. SpejsIks Ilona Maska i Blu Oridžin Džefa Bezosa obezbijediće "lunarne lendere" za astronaute NASA-inog programa Artemis koji će tamo ići narednih godina.
Maskov Staršip napreduje u probnim letovima iz Teksasa, a Bezosov lender "Blu Mun" još nije ni probno lansiran. Jedan ili oba ta "lendera" učestvovaće u sljedećem Artemis III, probnom spajanju u orbiti oko Zemlje. Slijetanje astronauta na Mjesec – prvo od NASA-inih Apolo misija – moglo bi da uslijedi već 2028. godine.
"Biće mnogo gužve blizu Mjeseca", rekao je Makdauel. "A tada ovakav udar, pad nečega na površinu Mjeseca koji podiže ogromne količine prašine koja se prostire stotinama kilometara unaokolo, neće biti prihvatljiv ni za koga", predviđa on.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
