PREKRŠENO OBEĆANJE

Rahoj: Plaćamo za rasipništvo

Španska vlada objavila nove mjere štednje usljed sukoba između demonstranata i policije
2 komentar(a)
Ažurirano: 23.02.2019. 18:10h

Španska vlada je objavila opsežne nove mjere štednje, usljed sukoba između demonstranata i policije.

Premijer Marijano Rahoj je saopštio da će porez na dodatu vrijednost (PDV) biti povećan sa 18 odsto na 21 odsto te da će budžet lokalnih vlasti biti skresan.

On planira da uštedi 65 milijardi eura u okviru dogovora sa liderima eurozone da spase španske banke.

Taj potez se podudario sa velikim protestom u Madridu, na kojem je policija gumenim mecima rastjerivala rudare, povrijedivši nekoliko osoba.

Neki rudari su tokom "crnog marša" prepješačili 400 km od sjevernog dijela Španije, gdje je rudarstvo sastavni dio života od 18. vijeka

"Tražimo smanjenje od 10 odsto umjesto 60", rekao je Rojtersu Karlos Markos (41), koji radi u rudnicima veći dio života.

"Ako nam ne posvete pažnju, vratićemo se – sa dinamitom".

Desetine hiljada demonstranata, uzvikujući parole i bacajući petarde, marširalo je kroz prestonicu do Ministarstva industrije, gdje su neki gađali policajce kamenicama, voćem, flašama i petardama. Policija je uzvratila gumenim mecima nakon što su demonstranti srušili barijere.

Neki rudari su tokom "crnog marša" prepješačili 400 km od sjevernog dijela Španije, gdje je rudarstvo sastavni dio života od 18. vijeka. Mnogi su mahali drvenim štapovima za pješačenje.

"Moramo izaći na ulice da se borimo jer dolazi vrijeme kad nećemo imati šta da jedemo,“ kazao je reporteru Rojtersa 38-godišnji rudar Hoze Ramon Peres.

Promijenjene okolnosti

Premijer, kojeg su poslanici opozicije prekidali nekoliko puta, rekao je u parlamentu da promjene koje objavljuje moraju biti usvojene bez odlaganja.

Španija svakako, nije u istoj poziciji kao Grčka, ali će trojka – EU, MMF i Evropska centralna banka, nadgledati njen bankarski sektor

Rahoj je priznao da se povećanje PDV-a kosi sa obećanjem koje je dao u kampanji, prije nego što je njegova Narodna stranka došla na vlast. On je u januaru obećao da povećanje te vrste poreza nije u planu.

„Rekao sam da ću smanjiti poreze, a zapravo ih povećavam. Okolnosti su se promijenile i moram im se prilagoditi,“ rekao je Rahoj.

Dodao je da će paket mjera skresati budžet za 65 milijardi eura tokom dvije i po godine.

"Upravo sada plaćamo prekomjerno trošenje iz prošlosti,“ rekao je premijer, dodavši da Španci nikad ranije nisu iskusili takvu recesiju.

Evropska komisija je pozdravila „riješenost“ i brzu akciju španske vlade.

"To je važan korak da se obezbijedi ispunjavanje fiskalnih ciljeva za ovu godinu,“ izjavio je portparol Sajmon O'Konor.

Sjever protiv juga

Mjere koje usvaja vlada predstavljaju još jedan test za strpljenje španskog naroda, kojem je, kada je objavljeno da će banke dobiti pomoć, rečeno da im nikakva „trojka“ neće nametati bolni program reformi.

Španija svakako, kako navodi BBC, nije u istoj poziciji kao Grčka, ali će trojka – EU, MMF i Evropska centralna banka, nadgledati njen bankarski sektor.

Finski premijer Jurki Katainen je rekao direktno: kriza eurozone je stvorila nedostatak povjerenja između država sjevera i juga Evrope.

Jug želi solidarnost, a sjever ne želi da prihvati dodatnu odgovornost za države u koje nema povjerenja

U zamjenu za pomoć slabijim državama, Njemačka želi da ostatku eurozone nametne svoj ekonomski model. Njen mehanizam je pakt koji nameće budžetsku disciplinu, što za zadužene države znači godine fiskalne štednje.

Najmoćnije oružje juga je, piše BBC, prijetnja da ne može i dalje plaćati visoke troškove zaduživanja.

Španija i Italija su prevelike da bi bile izbavljene, stoga su one na nedavnom samitu „pritisnule“ Njemačku i ostale sjeverne države da prihvate da glavni spasilački fond eurozone direktno pomaže problematičnim bankama, umjesto preko nacionalnih vlada, čime bi se povećavao njihov dug.

Takođe su dobile ustupak da spasilački fond može da kupuje obveznice vlade, a da države koje poštuju pravila ne moraju da prihvataju nove uslove štednje.

Međutim, nekoliko dana nakon sastanka, postalo je jasno da postoje različite interpretacije dogovora. Njemci su rekli da se španskim bankama ne može pomagati direktno dok ne budu uspostavljeni prvi elementi bankarske unije. Do tada bi mogli proći mjeseci.

Jug želi solidarnost, a sjever ne želi da prihvati dodatnu odgovornost za države u koje nema povjerenja, kaže BBC-jev urednik Gevin Hjuit.

"Ono što te zemlje drži na okupu je strah – strah od raspada eurozone i od nepoznatog", ističe Hjuit.

Političari ogrezli u korupciji

Vodeći njemački Institut za ekonomsko istraživanje predložio da se državama pogođenim krizom pomogne tako što će se bogati natjerati da plaćaju veći porez ili da svojim vladama pozajme novac

Italija je tokom mandata Marija Montija usvojila reforme rada. MMF kaže da idu u pravom smjeru, ali da se još dosta toga mora uraditi. Ove nedjelje je objavljeno da su mafijaške grupe zaradile više od 16 milijardi eura od krivičnih djela u oblasti životne sredine. BBC navodi da je, uprkos herojskom otporu mafiji, ona i dalje moćna snaga.

U knjizi „Dobra Italija, loša Italija“, Bil Emot opisuje kako italijanski političari i dalje dobijaju tri puta veće plate od njihovih francuskih kolega, i da uživaju niz čitav privilegija.

Bogati da pozajme novac vladama

Vodeći njemački Institut za ekonomsko istraživanje predložio je način da se državama pogođenom krizom eura pomogne tako što će se bogati natjerati da plaćaju veći porez ili da svojim vladama pozajme novac.

"U mnogim državama, nivo suverenog duga se znatno povećao a u isto vrijeme imamo veoma velike količine privatne imovine koja, kad se sabere, značajno premašuje ukupan nacionalni dug svih država (eurozone)“, rekao je Štefan Bah iz njemačkog Instituta za ekonomska istraživanja (DIW) u Berlinu, piše „Špigl“.

Kako bi se stabilizovale finansije država i smanjio suvereni dug, države bi mogle da posegnu za tom privatnom imovinom, predložio je Bah, autor studije DIW-a.

To bi se moglo učiniti ili nametanjem jednokratnog poreza koji bi se vremenom mogao otplatiti ili kombinovanjem poreza sa kreditom koji bi bogati dali vladama. U zavisnosti od napretka države u konsolidovanju finansija, ti krediti bi kasnije mogli biti vraćeni, i to sa kamatom. Kada to ne bi bio slučaj, ukupna vrijednost bi bila pretvorena u porez na bogatstvo.

Galerija