nepravedno zatvoreni

Borba protiv konkurencije: Lažno optuži i pošalji u zatvor

U Rusiji je u protekloj deceniji iza rešetaka završilo skoro tri miliona preduzetnika
0 komentar(a)
Mihail Hodorkovski, Foto: AP
Mihail Hodorkovski, Foto: AP
Ažurirano: 23.02.2019. 19:07h

U Rusiji je u posljednjih deset godina zatvoreno skoro tri miliona preduzetnika, od kojih mnogi nepravedno. To su statistički podaci koje je saopštio novi ombudsman za prava biznismena, Boris Titov, koji kaže da je „teško naći neku drugu društevnu grupu koja je toliko progonjena“.

U tekstu „Zašto Rusija šalje u zatvor toliko biznismena“, BBC piše da se poslovni ljudi godinama žale da je moguće lažno optužiti rivala podmićivanjem policajaca da podmetnu dokaze. Međutim, tek sada se njihova priča shvata ozbiljno.

BBC navodi da se sve više preduzetnika pridružuje, ili čak predvodi, ulične proteste, na kojima je jedan od glavnih zahtjeva reforma pravosuđa.

Možda su protesti uticali na to da predsjednik Vladimir Putin prošlog mjeseca imenuje „ombudsmana za prava biznismena“, ali svakako i zabrinutost zbog odliva kapitala, koji je prošle godine dostigao rekord – 84 milijarde dolara. Rusi ulažu u inostranstvu strahujući za bezbjednost svog biznisa kod kuće.

„Ekonomija će biti potpuno uništena“, rekao je preduzetnik Vladimir Perevezin. „Zato što biznismeni nisu bezbjedni u našoj zemlji - bilo ko može biti poslat u zatvor“.

Pretpostavka krivice

Perevezin je robijao duže od deset godina nakon što je optužen za pranje novca.

„Sto odsto sam siguran da je neki rival platio da me uhapse“

On je bio suvlasnik uspješne stomatološke ordinacije, ali tvrdi da su policajci uzeli pola miliona dolara mita da bi ga lažno optužili.

Korijen problema je u samom krivičnom sistemu pravosuđa. BBC prenosi statističke podatke, prema kojima je u Rusiji, kada nekoga optuže za krivično djelo, vrlo mala šansa da se dokaže nevinost.

Manje od jedan odsto svih krivičnih slučajeva koji stignu do suda okonča se oslobađajućom presudom – a te podatke je iznio predsjednik Dmitrij Medvedev.

Kritičari kažu da, makar u praksi, sudovi rade po principu pretpostavke krivice. Tužilaštvo vjeruje na riječ policiji, a sudija vjeruje na riječ tužilaštvu - bez obzira na to koliko su dokazi neubjedljivi.

"Ako osoba završi u policijskoj ćeliji kao osumnjičena – naći će se na sudu u svakom slučaju, a sud će je proglasiti krivom.

"To je garantovano,“ kaže bivši policajac Marat Hisamutdinov.

Najbolje je odmah ponuditi mito

Stoga nije iznanađenje što su, nezvanično, mnogi Moskovljani spremni da priznaju da podmićuju policajce kada ih uhapse - čak i ako su nevini.

„Najbolje je riješiti taj problem što je prije moguće, u policijskoj stanici,“ smatra Hisamutdinov.

„Dovoljno je platiti samo najniže policijske službenike, one koji hapse. Ostali djelovi mašinerije rade automatski“.

„Dovoljno je platiti samo najniže policijske službenike, one koji hapse. Ostali djelovi mašinerije rade automatski“

Jedan od malobrojnih sudija koji su spremni da otvoreno pričaju o propustima ruskih sudova je Sergej Zlobin, koji je prije četiri mjeseca dao ostavku na mjesto šefa regionalnog kriminalističkog odbora za Volgograd.

„Često postoje velike rupe u dokazima,“ izjavio je za britanski javni servis.

„Istražitelji prave ozbiljne greške, ali je sistem takav da se i te greške koriste kao dokazi protiv okrivljenih, a okrivljujuća presuda se svakako mora donijeti – ili će se sudija suočiti sa problemima.“

Sudije pod velikim pritiskom

Zlobin kaže da je od nekoliko hiljada slučajeva koji su mu dodijeljeni za 15 godina, donio samo sedam oslobađajućih presuda – od kojih je pet kasnije poništeno. Donošenje oslobađajuće presude, kako je rekao, ne samo da je bilo gubljenje vremena, nego i rizično.

Zlobin takođe otkriva da Federalna služba bezbjednosti, tužioci i predsjedavajući sudija vrše pritisak i ucjenjuju sudije da ne oslobađaju okrivljene. Kao rezultat toga, mnogi završe u zatvoru ni krivi ni dužni.

Ovaj bivši volgogradski sudija i njegova porodica su dobijali prijetnje pošto se povukao sa funkcije. Iako zna da je rizično govoriti otvoreno, kaže da ga na to primorava savjest.

"Nekad jednostavno moram da slijedim instrukcije s vrha. Sada, iz ove perspektive, shvatam da je ono što sam radio bilo pogrešno, čak štaviše, nezakonito...i duboko se kajem“.

Nekoliko sudija i advokata je reklo BBC-ju da sistem radi tako da zaštiti sebe, a ne slovo zakona.

Na pitanje da li je ikad prihvatio mito da bi uhapsio nekog na osnovu lažnih optužbi, bivši policajac Hisamutdinov je odbio da odgovori.

Na pitanje da li bi policajac osjećao krivicu zbog inkriminisanja nevine osobe, odgovara odrečno. „Ne poznaješ ga, nikad ga više nećeš vidjeti, a dobiješ finansijsku nagradu – zašto bi te bilo briga?“

Titov najavio amnestiju

Poslovna zajednica će pomno pratiti poteze Borisa Titova, koji vjeruje da je njegov ključni zadatak da oslobodi biznismene koji robijaju nedužni – a nada se i da će poboljšati investicionu klimu. Ombudsman je nagovijestio amnestiju za zatvorenike koji služe kaznu za „ekonomska krivična djela“, ako je to njihov prvi prekršaj.

Time bi moglo biti obuhvaćeno više od sto hiljada biznismena.

Odluka, međutim, ne bi ništa značila najpoznatijem zatočenom biznismenu Mihailu Hodorkovskom, nekada najbogatijem Rusu, ni njegovom partneru Platonu Lebedevu – jer su obojica osuđeni više nego jednom.