ostanak u eurozoni

Grčka: Nova vlada danas do podne?

Nakon intenzivnih pritisaka međunarodne zajednice i tržišta, grčki konzervativci i socijalisti postigli načelni dogovor
1 komentar(a)
Ažurirano: 20.06.2012. 07:17h

Nova grčka vlada mogla bi biti formirana danas do podne, kazao je lider PASOK-a nakon što su socijalisti i još dvije partije obavili razgovore o formiranju vladajuće koalicije usred intenzivnih pritisaka od strane svjetskih sila i finansijskih tržišta.

"Vlada se mora formirati što je prije moguće“, kazao je juče Evangelos Venizelos. „S obzirom na sadašnje pozicije, to bi se moglo desiti do sjutra u podne.“

Očekuje se da će konzervativna Nova demokratija, koja je osvojila najviše glasova na izborima, biti na čelu nove vlade, ali nije jasno da li će se PASOK pridružiti vladi ili će joj samo pružiti podršku, naveo je BBC.

Treća partija je Demokratska ljevica (DIMAR), pa bi koalicija ove tri stranke imale većinu od 29 mjesta u parlamentu i zalagale bi se za ostanak Grčke u eurozoni, ali bi htjele da ponovo pregovaraju o uslovima dobijanja paketa pomoći od Evropske unije i Međunarodnog monetarnog fonda.

Međutim, evropski lideri su nagovijestili da je manevarski prostor ograničen i da očekuju detalje o tome kako vlada namjerava da sprovede dodatnih 11,7 milijardi eura rezova do 2014.

Lider Nove demokratije Antonis Samaras ima rok do danas da formira vladu. Ukoliko to ne bi uspio, mandat bi bio dat drugoplasiranoj radikalnoj ljevičarskoj koaliciji SIRIZA.

Međutim, lider SIRIZA Aleksis Cipras je kazao da neće ni pokušati to da uradi, kao i da ne pristaje da uđe u vladu na čelu sa konzervativcima.

„Ono što SIRIZA priča sve vrijeme je da plan za dobijanje paketa spasa nije održiv i da se ne može sprovesti“, kazao je Cipras u intervjuu Rojtersu. „Sada to svi priznaju"

„Ono što SIRIZA priča sve vrijeme je da plan za dobijanje paketa spasa nije održiv i da se ne može sprovesti“, kazao je Cipras u intervjuu Rojtersu. „Sada to svi priznaju.“

Ovaj harizmatični političar koji je stekao popularnost munjevitom brzinom dodao je: „Niko osim nas ne može da sprovede duboke reforme koje su potrebne zemlji jer mi nismo korumpirani, ni potrošeni. Prije ili kasnije, dobićemo tu priliku.“

Jedan visoki zvaničnik Nove demokratije je kazao Rojtersu da će njegova stranka podržati ubrzavanje vladinog programa privatizacije, ali da će pokušati da rok za sprovođenje rezova od 11,7 milijardi eura produži sa dvije na četiri godine.

Međutim, njemačka kancelarka Angela Merkel je upozorila: „Izbori ne mogu dovesti u pitanje ono na šta se Grčka obavezala. Ne možemo da pravimo kompromise oko reformskih koraka oko kojih smo se dogovorili.“

Ipak, Sjedinjene Države su nagovijestile da će možda podržati reviziju uslova sporazuma.

Govoreći na marginama samita Grupe 20 najrazvijenijih zemalja svijeta u Meksiku, američka podsekretarka za međunarodne poslove Lael Brejnard je apelovala na EU i MMF da ponovo razmotre plan spasavanja za Grčku, kako bi joj se dalo još vremena da ispuni obaveze.

„Uvijek u programima stabilizacije, finansijskim, fiskalnim i strukturnim programima, postoji sposobnost da se prepozna da je potrebno da nekome pružite više vremena, da prepoznate da ekonomski rezultati nisu onakvi kakvi se prvobitno očekivalo da će biti“, kazala je Brejnard.

Jedan visoki zvaničnik eurozone rekao je Rojtersu da će Grčka i njeni kreditori ponovo pregovarati o programu jer su se promijenile okolnosti.

„Promijenila se ekonomska situacija, promijenila se situacija sa ubiranjem poreza, ritam primjene zacrtanog je promijenjen, ritam privatizacije je promijenjen - ukoliko ne izmijenimo sporazum, on neće funkcionisati“, kazao je taj zvaničnik.

Grčka je obećala...

• Ukidanje 15.000 radnih mjesta u javnom sektoru ove godine, sa ciljem da se do 2015. u ovom sektoru broj radnih mjesta smanji za 150.000;

• Smanjenje minimalne zarade za 22%, odn. na 600 eura mjesečno;

• Smanjenje penzija u vrijednosti 300 miliona eura ove godine;

• Smanjenje potrošnje za više od 3 milijarde eura ove godine;

• Liberalizaciju zakona o radu tako da se radnici mogu lakše zapošljavati i otpuštati;

• Poboljšanje ubiranja poreza;

• Sprovođenje privatizacije u vrijednosti 15 milijardi eura do 2015.

• Smanjenje duga na 116% BDP-a do 2020.

Galerija