Grčka se od maja 2010. oslanja na milijarde eura međunarodnih zajmova od EU i Međunarodnog monetarnog fonda, a zauzvrat je uvela drastične mjere štednje
Samaras je danas insistirao da njegova partija treba "sve da učini da bi bila u (novoj) vladi", dodajući da su jedini uslovi da Atina "ostane u euro zoni" i da se izmijeni sporazum o međunarodnoj pomoći, kako bi mogla da se otvore nova radna mjesta.
"Mi se ne igramo sa Evropom". naglasio je Samaras.
On je dodao da bi otkazivanje sporazuma o međunarodnoj pomoći bilo "recept za katastrofu".
"To je izlazak iz eura. Mi to ne možemo da prihvatimo ni pod kojim okolnostima", istakao je lider Nove demokratije.
Rejting agencija Fič (The Fitch) saopštila je danas da bi izlazak Grčke iz euro zone "ozbiljno" uticao na banke u Portugalu, Irskoj, Španiji i Italiji.
"Da bi se spriječilo širenje zaraze - strah da bi i druge zemlje takođe mogle da napuste euro - potreban je snažan politički odgovor", naveo je Fič u izvještaju.
Produžena politička kriza u Grčkoj uticala je negativno na tržišta, a strah da bi Atina mogla da napusti 17-članu euro zonu i ne vrati svoj ogroman dug dostigao je vrhunac.
Pogoršanje situacije u toj zemlji moglo bi još više da uzdrma Evropu i njene preostale dužničke krize, izazivajući rast kamata za Španiju i Italiju i čak dovodeći u pitanje samu zajedničku valutu - euro.
Prema posljednjim istraživanjima javnog mnjenja, Samarasova Nova demokratija je rame uz rame sa radikalnom ljevičarskom Sirizom, koja je bila najveće iznenađenje izbora od 6. maja, a čiji lider Aleksis Cipras je obećao da će otkazati sporazum o međunarodnoj pomoći, što bi, kako ocjenjuje agencija AP, moglo da primora Grčku da napusti euro zonu.
Ankete, objavljene pred dvonedjeljno predizbornu zatišje, pokazale su da opet nijedna partija najvjerovatnije neće osvojiti dovoljno glasova za samostalno formiranje vlade, što znači da će biti neophodni novi koalicioni razgovori.
Ako oni propadnu, biće potrebni treći parlamentarni izbori, što će, kako ističe AP, "uplašiti" lidere EU i finansijske analitičare.
Grčka se od maja 2010. oslanja na milijarde eura međunarodnih zajmova od EU i Međunarodnog monetarnog fonda, a zauzvrat je uvela drastične mjere štednje koje podrazumijevaju smanjenje javnih troškova, plata u javnom sektoru i penzija, kao i povećanje poreza.
Mjere štednje bacile su Atinu u petu godinu recesije, a stopu nezaposlenosti podigle su na 22 odsto.
Gnjev protiv mjera štednje doveo je do stalnih i često nasilnih štrajkova i protesta.
Samaras je više puta do sada rekao da je veliki broj uslova iz sporazuma o međunarodnoj pomoći pogrešan i tražio je da budu promijenjeni.
Program njegove stranke podrazumijeva da više neće biti otpuštanja u javnom sektoru, povećanja poreza i smanjenja plata.
"Ne vjerujem i ne želim da se nastavi sa smanjenjem plata, koja su već uništila potrošačko tržište", rekao je Samaras.
Bonus video:
