Imenovanja signaliziraju da će Putin, koji će u Kremlju provesti šest godina nakon što je zamijenio funkcije sa svojim štićenikom, koristiti mjesto predsjednika da bi kontrolisao ekonomsku i bezbjednosnu politiku Rusije
Direktno pokazujući ko je glavni, Putin je u svoju administraciju doveo uticajne saveznike manje od 24 sata nakon što je saopštio njihove zamjene u vladi Dmitrija Medvedeva, navodi agencija Rojters.
Jedan od Putinovih najbližih saradnika, Igor Sečin, dobio je posao šefa najveće ruske naftne kompanije Rosnjeft.
Imenovanja signaliziraju da će Putin, koji će u Kremlju provesti šest godina nakon što je zamijenio funkcije sa svojim štićenikom, koristiti mjesto predsjednika da bi kontrolisao ekonomsku i bezbjednosnu politiku Rusije.
Ona dodatno pomjeraju ravnotežu moći u ruskom vladajućem „tandemu“ sa Medvedeva, mlađeg i liberalnijeg saveznika kojeg je Putin 2008. uveo u Kremlj nakon što se suočio sa ustavnom zabranom da se po treći put kandiduje za predsjednika.
„Predsjednička administracija postaće centar odlučivanja“, ocijenio je Jevgenij Minčenko, direktor moskovskog Međunarodnog instituta za političke analize.
Putin je u Kremlj doveo sedam članova bivšeg kabineta, uključujući bivšu ministarku ekonomije Elviru Nabiulinu, bivšu ministarku zdravstva Tatjanu Golikovu, bivšeg ministra za prirodne resurse Jurija Trutnjeva i bivšeg ministra saobraćaja Igora Levitina.
U ukazu se navodi da je lojalni pukovnik Sergej Ivanov imenovan za šefa kabineta, a Nikolaj Patrušev, još jedan dugogodišnji saradnik, od sada je sekretar predsjedničkog Savjeta bezbjednosti.
Nekoliko sati kasnije Medvedev je imenovao Sečina - 'cara' energetike u Putinovoj vladi i jednog od njegovih najbližih saradnika - za direktora državne naftne kompanije Rosnjeft, čime je predsjedniku dao još jednu polugu uticaja.
Promjena ravnoteže
Putin (59) je imenovao svog bivšeg ministra unutrašnjih poslova Rašida Nargalijeva, čiji mandat su obilježili političko nasilje, korupcija i brojne zloupotrebe, za Patruševljevog zamjenika u Savjetu bezbjednosti, uticajnom savjetničkom tijelu.
Sečin, bivši šef Federalne službe bezbjednosti (FSB) Patrušev i šef predsjedničkog kabineta Ivanov – koji je u oba Putinova predsjednička mandata od 2000. do 2008. uglavnom obavljao funkciju ministra odbrane, lojalni su Putinovi saradnici i bivše kolege iz perioda KGB-a.
Oni su članovi frakcije „siloviki“ u ruskoj eliti – „moćnici“ čiji korijeni sežu do doba SSSR-a, bezbjednosnih aparata i podrške snažnoj ulozi države u političkim i ekonomskim pitanjima.
U sastav vlade ušlo je nekoliko novih lica iz tima mladih tržišnih liberala koji su radili u Kremlju tokom Medvedevljevog četvorogodišnjeg predsjedničkog mandata, u toku kojeg je obećao dalekosežne reforme ali je sproveo samo mali broj.
„Komična vlada“
I kritičari i pristalice Vladimira Putina smatraju da novi sastav Kremlja dodatno povećava uticaj predsjednika na politiku
Ukazujući da bi podjele unutar vlade i Putinova sklonost ka državnoj potrošnji mogle kočiti reformske napore, potpredsjednik vlade Igor Šuvalov je naglasio da Moskva ne smije biti neodlučna kada su u pitanju važni razvojni projekti.
I kritičari i pristalice Vladimira Putina smatraju da novi sastav Kremlja dodatno povećava uticaj predsjednika na politiku.
Sergej Markov, bivši poslanik pro-Putinove Jedinstvene Rusije, ocijenio je da novi sastav Kremlja ukazuje na „kombinaciju predsjedničke administracije i vlade“.
„Oni će nadgledati rad ministara i naređivati im“, kazao je za agenciju Rojters Markov, rektor Ruskog univerziteta ekonomije Plehanov.
Politički analitičar Andrej Pjontkovski sročio je to mnogo direknije.
„Medvedevljeva vlada je komična, dok je prava vlada smještena u predsjedničkoj administraciji“, rekao je on.
Putin, koji je poručio novom kabinetu da se suočava sa teškim zadatkom razvoja Rusije usred globalne ekonomske krize, mogao bi iskoristiti Medvedeva i njegove ministre kao žrtvenu jagnjad ako ruska ekonomija zapadne u probleme, ocijenio je Pjontkovski, te zaključio: „Svi ovi momci će snositi odgovornost, dok je Putinova ekipa sklonjena od udara i skrivena duboko u podzemlju administracije“.
Obračun sa neistomišljenicima
Jučerašnja imenovanja sugerišu da Putin ne namjerava da mijenja svoju strategiju obračuna sa oponentima, nakon talasa uličnih protesta koji su ukazali na sve veće nezadovoljstvo njegovom dominacijom nakon 12 godina provedenih na vlasti.
Donji dom parlamenta odbrio je juče u prvom čitanju nacrt zakon kojim bi se dramatično povećale novčane kazne za kršenja pravila o javnim okupljanjima, što je način da se uguše protesti protiv Putinove vlasti. Prema testu nacrta, koji mora biti usvojen u gornjem domu parlamenta prije nego što ga odobri Putin, maksimalna novčana kazna za organizatore protesta iznosila bi 1,5 miliona rubalja (oko 37.600 eura) a milion rublji (oko 25.000 eura) za demonstrante.
Bonus video:
