Grci većinom žele da ostanu u eurozoni ali su, ipak, mnogi na nedjeljnim izborima povjerenje dali strankama koje se protive strogim mjerama štednje na koje se Grčka obavezala u zamjenu za nastavak dobijanja zajma.
Planiranje povratka grčke drahme banke razmatraju od 2009., kad je izbila finansijska kriza u Grčkoj, objašnjava Hartmut Grosman iz konsultantske kompanije "ICS Risk Advisors", koja radi za banke na Vol Stritu.
"Mnoge kompanije, ne samo u Evropi, nego i ove ovdje, u Americi, odavno to razmatraju", jer "izlazak Grčke iz eurozone nije nova ideja", kaže Grosman.
Grci većinom žele da ostanu u eurozoni ali su, ipak, mnogi na nedjeljnim izborima povjerenje dali strankama koje se protive strogim mjerama štednje na koje se Grčka obavezala u zamjenu za nastavak dobijanja zajma.
Dok stranački prvaci vrlo mukotrpno pokušavaju da sastave vladu, sve se glasnije govori o novim izborima i izbacivanju Grčke iz eurozone.
Međutim, grčki izlazak iz eurozone stvorio bi niz zakonskih i praktičnih problema bankama. Veliki problem bankama eurozone bila bi gotovina koju bi morale da imaju za pojedince ili kompanije koji posluju sa Grčkom.
Dalje, problem bi bio koju kursnu stopu primijeniti, što bi zavisilo od zakona koje bi donijela Atina za trgovinu drahmom. Ako Grčka, na primjer, nametne kursnu stopu jedan euro za jednu novu drahmu, to bi moglo da donese velike gubitke stranim bankama jer se takav kurs ne bi održao na tržištima.
Drahma bi brzo gubila na vrijednosti zbog teškog stanja grčke privrede, što bi svim zajmodavcima uzrokovalo probleme oko toga kako da povrate svoj novac.
Banke su proučile nekoliko opcija kako bi se zaštitile, piše Rojter, i dodaje da je pred njima niz pitanja koja su za sada bez odgovora. Najmanji problem biće štampanje novčanica i kovanje drahmi, jer Grčka nacionalna banka ima vlastitu štampariju i kovnicu novca.
Bonus video:
