IZBORI U FRANCUSKOJ

Pridobijanje desnice-put ka Jelisejskoj palati?

Francuski predsjednik Nikola Sarkozi jasno je pokazao kojim putem namjerava da stigne do pobjede u drugom krugu izbora i osvoji još jedan mandat - zaći će dublje na teritoriju krajnje desnice kako bi došao do glasova koji su mu potrebni
0 komentar(a)
Ažurirano: 24.02.2019. 06:47h

Samo dan nakon što ga je Oland pretekao u broju glasova osvojenih u prvom krugu predsjedničkih izbora, održanih u nedjelju, Sarkozi, kandidat desnog centra, počeo je da se "udvara" glasačima krajnje desničarskog Nacionalnog fronta, čija je predstavnica Marin Le Pen osvojila solidno treće mjesto.

"Riječ protekcionizam nije gnusna riječ", rekao je Sarkozi u govoru koji je održao juče nedaleko od Tura, jugozapadno od Pariza, navodi AP.

I Sarkozi i Oland su u svojim prvim govorima poslije prvog kruga pokušali da privuku krajnje desničarske glasače svojim taborima, ali je Oland u tim pokušajima manje napadan.

Francuska štampa komentariše da je Sarkozi, nimalo diskretno, "izvadio tešku artiljeriju u pokušaju da zavede krajnju desnicu, dok Oland "pokušava da ubijedi birače Nacionalnog fronta".

Oland je ocijenio da su neki građani glasali za Marin Le Pen jer imaju utisak da ih je sistem napustio."Oni koji ne znaju čemu da se okrenu... okreću se ekstremnom", rekao je Oland u govoru održanom u Bretanji.

Oba kandidata su upozorila na širenje populizma po Evropi - što je Sarkozi nazvao "kriznim glasanjem" naroda povrijeđenog posljedicama dužničke krize, koji se osjeća napuštenim u u globalizovanom svijetu.

Oland je u nedjelju osvojio 28,6 odsto glasova, dok je Sarkoziju povjerenje ukazalo 27,2 odsto birača, pa su obojici potrebni glasovi ekstremne desnice da bi prešli prag od 50 odsto glasova u drugom krugu, koji će se održati 6. maja.

Ipak, Sarkozi ima više razloga za osvajanje ekstremne desnice pošto se očekuje da će Oland pridobiti mnoge pristalice krajnje ljevičarskog kandidata Žan-Lika Melanšona, koji je u nedjelju osvojio 11 odsto glasova, a u igri je i devet odsto Francuza koji su glasali za centrističkog kandidata Fransou Bajrua.

"Odmah ću se obratiti biračima koji ne slijede slijepo ideje Nacionalnog fronta, a tu prije svega mislim na opsjednutost imigracijom, već koji, prije svega, izražavaju socijalni gnjev", istakao je socijalistički kandidat.

Kako prenosi francuska štampa, Oland je rekao da želi da se najprije obrati ljevičarskim biračima jer ne želi da napravi grešku i "zaboravi na svoje, dok govori drugima", ali je ipak naglasio da se obraća svim Francuzima.

 

Za Le Penovu glasala petina francuza

Uspjeh kandidatkinje ekstremne desnice, koja je osvojila skoro 18 odsto glasova - što znači da je za nju glasala jedna petina Francuza - zapravo je najveće iznenađenje u prvom krugu glasanja, navodi AP.

Marin Le Pen i njena antiimigrantski nastrojena stranka žele da izvuku Francusku iz eurozone, da ponovo uspostave pograničnu kontrolu, obruše se na imigrante i zaustave ono što ona naziva islamizacijom Francuske.

Sarkozi se svim silama trudi da ne postane prvi francuski šef države koji nije osvojio i drugi mandat otkako je Valeri Žiskar d'Esten izgubio od socijaliste Fransoe Miterana 1981. godine.

Zvaničnici EU u Briselu upozorili su Sarkozija da se ne ulaguje previše ekstremnoj desnici i ne žrtvuje teško izvojevano evropsko jedinstvo, izgrađeno na pepelu Drugog svjetskog rata, imajući u vidu da su vrijednosti krajnje desnice suštinski protivne idealima koji su doveli do izgradnje Evrope.

Pridobijanje pristalica Marin Le Pen je prilično težak zadatak, budući da je ona ranije govorila da svojim sljedbenicima neće dati instrukcije o tome kako da glasaju u drugom krugu.

Ukoliko Oland pobijedi u odlučujućem krugu, postaće prvi socijalistički predsjednik Francuske otkako je Fransoa Miteran otišao sa funkcije 1995. godine.

Prema anketama sprovedenim u nedjelju uveče, Oland će, kako je i ranije predviđano, 6. maja vjerovatno nadmašiti Sarkozija za desetak poena, navodi AP.

Olandova pobjeda u prvom krugu zabrinula je finansijska tržišta zbog njegovih obećanja da će povećati državne troškove, smanjiti ogromne francuske dugove, podstaći privredni rast i ujediniti Francuze poslije Sarkozijevog mandata, a zalaže se i za nametanje poreza od 75 odsto bogatima.

Sarkozi se, u međuvremenu, svim silama trudi da ne postane prvi francuski šef države koji nije osvojio i drugi mandat otkako je Valeri Žiskar d'Esten izgubio od socijaliste Fransoe Miterana 1981. godine.

Kakav god bio ishod odlučujućeg megdana 6. maja, odluka francuskih birača uticaće na ostatak 27-člane EU, s obzirom na to da je Francuska druga najveća ekonomska zemlja EU poslije Njemačke, podsjeća AP.