Proruski bivši predsjednik Rumen Radev na putu je ka ubjedljivoj pobjedi na izborima u Bugarskoj, pokazali su zvanični rezultati, što bi moglo da okonča godine slabih koalicionih vlada i potisne dugo dominantne političke snage, prenosi agencija Rojters.
Rezultat, koji je nadmašio predizborne ankete, jedan je od najsnažnijih koje je osvojila jedna stranka u posljednjoj generaciji i mogao bi, barem zasad, da okonča nestabilnost koja je dovela do osam izbora za pet godina, navodi Rojters.
Ta agencija piše da je Radevova stranka Progresivna Bugarska osvojila 44,6 odsto glasova nakon što je prebrojano 60 odsto glasačkih listića, što ukazuje da bi mogla da vlada sama, uz snažnu manjinsku vladu, iako on nije isključio koaliciju sa proevropskom grupacijom ili manjom strankom.
Rezultat Progresivne Bugarske stavio ju je daleko ispred proevropske koalicije Nastavljamo promjenu – Demokratska Bugarska (PP-DB), koja je osvojila 14,2 odsto, i dugo dominantne stranke GERB, koju predvodi bivši premijer Bojko Borisov, sa 13 odsto.
"Ovo je pobjeda nade nad nepovjerenjem, pobjeda slobode nad strahom i, konačno, ako hoćete, pobjeda morala", rekao je Radev na konferenciji za novinare kasno u nedjelju, dan uoči očekivanog objavljivanja konačnih izbornih rezultata.
Euroskeptik i bivši borbeni pilot, koji se protivio vojnoj podršci ukrajinskim ratnim naporima protiv Moskve, Radev je u januaru napustio predsjedničku funkciju kako bi se kandidovao na parlamentarnim izborima, nakon što su masovni protesti u decembru srušili prethodnu vladu.
Na talasu frustracije zbog političke nestabilnosti u balkanskoj državi od 6,5 miliona stanovnika, Radev je stekao podršku birača umornih od korupcije i veteranskih partija koje decenijama dominiraju politikom.
"Sada postoji prilika da ono čemu su se ljudi nadali da će se promijeniti zaista postane vidljivo", rekla je za Rojters Evelina Koleva, menadžerka u kompaniji za digitalni marketing u Sofiji, glavnom gradu.
Pitanja spoljne politike
Radevova kampanja povlačila je poređenja sa proruskim bivšim mađarskim premijerom Viktorom Orbanom kada je govorio o poboljšanju odnosa sa Moskvom i obnovi slobodnog dotoka ruske nafte i gasa u Evropu.
Takođe je kritikovao Evropsku uniju (EU) zbog prevelikog oslanjanja na obnovljive izvore energije.
Ipak, Radev je bio neodređen kada je riječ o politici i još nije jasno u kojoj mjeri će mijenjati spoljnu politiku Bugarske, članice NATO-a na jugoistočnom krilu EU, koja je u januaru pristupila eurozoni - potezu koji je Radev kritikovao.
On je u nedjelju rekao da bi bio spreman da radi na reformi pravosuđa sa koalicijom PP-DB i da će Bugarska "ulagati napore da nastavi svojim evropskim putem".
Bugarska se brzo razvijala od pada komunizma 1989. godine i pridružila se EU 2007. Očekivani životni vijek znatno je porastao, nezaposlenost je najniža u EU, a ekonomija ima veće zaštitne mehanizme od usvajanja eura, piše Rojters.
Ali po drugim pokazateljima i dalje zaostaje za zemljama EU.
Troškovi života postali su posebno važno pitanje otkako je Bugarska ušla u eurozonu. Prethodna vlada pala je usred protesta protiv novog budžeta koji je predviđao povećanje poreza i veće doprinose za socijalno osiguranje.
"Glavni izazov za zemlju jesu ekonomska i demografska kriza. Ne izgleda da u pobjedničkom taboru ima mnogo ideja ni za jedno od ta dva pitanja. Ne izgleda da u pobjedničkom taboru ima mnogo ideja ni za jedno od ta dva pitanja", rekao je Tihomir Bezlov, viši saradnik Centra za proučavanje demokratije u Sofiji.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
