Brejvik: Nisam ubijao nevinu djecu, već ljude "ispranog mozga"

Norvežanin je kazao da je djelovao "iz dobrote, a ne zla" i da bi život u zatvoru ili smrt za njegov narod za njega bila "najveća čast"
107 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 17.04.2012. 14:29h

Anders Bering Brejvik, kome se sudi u Oslu za ubistvo 77 ljudi 22. jula prošle godine, završio je danas čitanje pisane izjave pred sudom drugog dana suđenja, zatraživši da bude oslobođen, jer je djelovao da bi zaštitio svoju zemlju.

"Ne mogu da se izjasnim krivim, postupio sam kako bih zaštitio svoju zemlju. Zato tražim da budem oslobođen", rekao je Brejvik nakon čitanja izjave koje je potrajalo 65 minuta, znatno više od ranije predviđenih pola sata. Njemu je nakon isteka 30 minuta skrenuta pažnja da skrati izlaganje, ali je on insistirao na tome da je već skratio svoju izjavu sa 20 na 13 stranica.

Prekidan je četiri puta i skretana mu je pažnja da bude kratak i pokaže uvažavanje prema žrtvama.

Pored toga što je rekao da bi ponovo počinio isti napad, koji je, kako je kazao, bio "najsofisticiraniji i najspektakularniji politički napad u Evropi od Drugog svjetkog rata", Brejvik je naveo da njegova meta nisu bili nevini mladi ljudi, već ljudi "ispranog mozga".

"Oni koje sam ubio nisu bila nevina djeca, već mladi ljudi koji su aktivno radili na održanju multikulturalnih vrijednosti", kazao je Brejvik, ističući da njegovo stanovište bar djelimično dijele lideri Francuske, Njemačke i Velike Britanije, koji su ranije iznijeli mišljenje da multikulturalizam "ne pije vodu".

Brejvik je rekao da je Evropa pretvorena u "multikulturalni pakao", a u jednom trenutku je čak omladinu norveške Laburističke stranke uporedio sa Hitlerovom omladinom.

"Da, ponovo bih to uradio", kazao je Norvežanin, ističući da je djelovao "iz dobrote, a ne zla" i da bi život u zatvoru ili smrt za njegov narod za njega bila "najveća čast".

Brejvik je rekao da je mnogo naučio od Al-kaide, "najuspješnije militantne organizacije na svijetu".

"I Al-kaida je naučila od 22. jula (datum Brejvikovog napada) da su ćelije sačinjene od jednog čoveka jedina opcija za militantne nacionaliste", izjavio je Brejvik.

Pored toga, Brejvik je kazao da muslimani "ne žele da se integrišu", da je to mit i da "preziru naše vrijednosti", a zatim je kritikovao i marksiste, novinare i feministe, citirajući brojne istorijske ličnosti, uključujući indijanskog poglavicu Bika koji sjedi.

Nakon Brejvikovog izlaganja određena je pauza u suđenju za ručak, nakon koje bi optuženi trebalo da nastavi svedočenje. Djelovi suđenja prenose se na norveškoj televiziji, ali su kamere isključene tokom Brejvikovog svjedočenja, a neće se emitovati ni izlaganja njegovih svjedoka.

Sud je danas, tokom polučasovne pauze ubrzo poslije početka suđenja, proglasio nepodobnim i smijenio sudiju porotnika Tomasa Indreboa, jer na svom "Fejsbuk" profilu, dan poslije Brejvikovih napada, napisao da ga treba osuditi na smrtnu kaznu. Isključenje Indreboa, koga je zamijenila sudila Elizabet Vislef, zatražili su tužioci i odbrana, kao i advokati koji zastupaju žrtve. Brejviku sudi vijeće koje čine dva profesionalna i troje sudija porotnika, građani koji se imenuju na četiri godine i učestvuju podjednako kao i sudije u odlučivanju o krivici i donošenju presuda.

Norvežanin je danas, kao i juče, po ulasku u sudnicu uputio desničarski pozdrav. On će na raspolaganju imati pet dana da objasni zbog čega je aktivirao bombu ispred sjedišta vlade u Oslu, gdje je usmrtio osmoro ljudi, a zatim na ostrvu Utoja u omladinskom kampu Laburističke partije ubio 69 ljudi.

Njegov advokat Gejr Lipestad je rekao da je važno da Brejvik objasni svoje postupke, što je, kako je kazao, i njegovo pravo, iako porodice žrtava strahuju da će svjedočenje iskoristiti za izlaganje svojih ekstremističkih ideja.

Brejvik je juče, prvog dana suđenja rekao da je djelovao u samoodbrani i da ne priznaje norveški sud. Očekuje se da će suđenje trajati 10 nedjelja, a jedno od glavnih pitanja je Brejvikovo mentalno stanje. Ukoliko sud odluči da je mentalno sposoban da krivično odgovara, prijeti mu zatvorska kazna u trajanju od 21 godine, koja može da bude produžena tako da iza rešetaka provede čitav život.

Galerija

Bonus video: