Turska je prije dvije nedjelje promovisala simbol svoje monete lire, koji podsjeća na sidro, znak uspjeha i napretka, što je, uostalom i odlika njene ekonomije u proteklih dest godina, prokomentarisali su francuski elektronski mediji.
Privredni rast Turske u 2011. iznosio je 8 odsto, dok ta cifra za Evropsku Uniju nije prešla 1,5 odsto.
Bruto domaći proizvod (BDP) osamneste ekonomske sile u svijetu po glavi stanovnika porastao je sa 8.255 dolara koliko je iznosio u 2003, na 13.577 dolara.
Stopa nezaposlenosti u ovoj zemlji prošle godine kretala se oko 9,8 odsto, odnosno dva odsto manje nego prethodne godine.
Njen javni dug iznosio je u prošloj godini 39,8 odsto BDP, dok je on za EU dostigao vrijednost od 82,2 odsto.
Za razliku od Kine i Južne Koreje, Turska nije bila u tolikoj mjeri pogođena američkom krizom, ali posljedice dužničke krize u zoni eura imaće daleko veći uticaj.
"Turska je brod koji se kreće u punoj brzini i potrebno je dosta vremena da bi se on zaustavio", tvrde, međutim, francuski ekonomski analitičari.
Ankara je prije deset godina 14 odsto izvoza ostvarivala u zemljama Bliskog istoka u Sjeverne Afrike, a danas je on povećan na 20 odsto.
Gubitak izvoznog tržišta u Libiji i Siriji, Turska je nadoknadila preusmjeravanjem na druge distanacije kao što su Tunis i Egipat.
Obim robne razmjene sa Saudijskom Arabijom je obećavajući, mada, pravi trgovinski "bum" predstavlja susjedni Irak čije su narudžbine od Turske u prošloj godini povećane za 38 odsto.
Ipak, ova nova tržišta, ne mogu se ni po veličini a ni po finansijskim kapacitetima, mjeriti sa evropskim, jer je potrebno još dosta vremena da bi se izbrisale posljedice "arapskog proljeća".
Turska je u prošloj godini u EU ostvarila 46 odsto ukupnog izvoza. Smanjeni obim izvoza zabilježen je sa Portugalom i Slovačkom.
U prezaduženu Grčku, uprkos svemu, izvezeno je sedam odsto više robe, a u Italiju za čitavih 21 odsto.
Prema predviđanjima, izvoz Turske u EU u 2012. biće smanjen s obzirom, na prognozu privrednom rastu dvadesetsedmorice koji je ravan nuli.
Uprkos krizi, turska roba, srednjeg kvaliteta, dobro se prodaje na evropskom tržistu, posebno električni uređaji za domaćinstvo ili televizori marke "Beko".
Turska privreda ima jako utočište i na domaćem tržištu velikog kapaciteta od 74,7 miliona stanovnika, ali ono što se svakako mora promijeniti je nedovoljno povjerenje domaćih investitora i samih građana koji nerado ulažu svoju ušteđevinu u domaće banke.
Evropske investicije u ovu zemlju predstavljaju 75 odsto stranih investicija, a SAD i zemalja zaliva po 6,1 odsto.
Turska orjentisanost ka Evropi, bar kad je u pitanju ekonomija, više je nega očigledna, što Starom kontinentu, svako može samo da ide u prilog, zaključili su francuski mediji.
Bonus video:
