Ruski bi mogao postati jedan od zvaničnih jezika u Evropskoj uniji ako na današnjem referendumu u članici EU Letoniji gradjani prihvate da zvanični i radni jezik u toj državi bude i ruski.
Takva mogućnost je "samo nejasna pretpostavka", glasio je odgovor predstavnika za štampu u Evropskoj komisiji kojem je postavljeno pitanje hoće li ruski postati zvanični i radni jezik EU, zajedno s još 23 sadašnja jezika u institucijama evropske 27-orice.
Oko 37 odsto Letonaca smatra ruski svojim maternjim jezikom, a 43,7 odsto žitelja ga govore kao drugi jezik.
Razgovor s portparolom bio je prilika i da se novinari raspitaju šta će se dogoditi kad Hrvatska iduće godine uđe u članstvo EU i hrvatski bude uvršten u jezike Unije, odnosno "hoće li Hrvatska spriječiti da i srpski postane zvanični jezik Unije, jer je to suštinski isti jezik", u času kad Srbija stupi u članstvo EU, kako je svoje pitanje uobličio jedan novinar.
Portparol nadležan za jezička pitanja u Evropskoj komisiji je najprije predočio da se nikad tako nešto nije dogodilo prilikom ulaska u članstvo neke zemlje u EU.
Prema njegovim riječima, "svaka država koja postaje članica EU određuje koji će jezik biti njen zvanični i radni u institucijama Unije".
S ovim je bilo povezano i pitanje da li će uopšte, kad bi i Crna Gora, kao i Bosna i Hercegovina, jednom stupile u redove EU biti potrebe da se "prevodi i na crnogorski i bosanski", ako je, kako je to protumačio jedan novinar, "ranije u bivšoj Jugoslaviji srpsko-hrvatski smatran istim jezikom".
Odgovor zvaničnika EU je opet glasio da to zavisi od zemlje koja ulazi u članstvo.
Takođe je rekao i da pitanje "drugog zvaničnog jezika", kao što bi ruski mogao postati u Letoniji, a kao što su već katalonski i baskijski u Španiji, potpuno zavisi od zemlje članice EU koja to može ili ne smatra potrebnim da zatraži.
Ali, kako je navedeno, ako se predloži da neki "drugi zvanični jezik" bude i zvanični u EU, onda se s tim moraju saglasiti sve članice Unije, dakle Savjet ministara.
Portparol u Evropskoj komisiji je podvukao da se uvijek na sva 23 zvanična jezika prevode samo "zakonski akti" EU, a u ostalim slučajevima se sa dva glavna "upotrebna jezika" – engleskog i francuskog – prevode razni dokumenti ili simultano prevode konferencije za štampu i sjednice "jer bi inače i troškovi bili neizdrživo ogromni, a i tehnički to sve dovedeno do granica razumno prihvatljivog".
Bonus video:
