MED I MLIJEKO UNIJE

Dobrodošlica za Hrvatsku: EU (ni)je bankomat

Hrvatska šefica diplomatije Vesna Pusić prvi put je učestvovala, kao posmatrač, na sjednici Savjeta ministara
0 komentar(a)
Bilt, Žipe, Pusić, Foto: Reuters
Bilt, Žipe, Pusić, Foto: Reuters
Ažurirano: 25.02.2019. 03:46h

Najviši evropski zvaničnici pozdravili su odluku hrvatskih građana da uđu u EU, dok su se mediji i analitičari uglavnom bavili objašnjavanjem šta to članstvo u stvari znači i šta Hrvatsku očekuje u narednom periodu.

Na  sastanku ministara spoljnih poslova dominirala je pohvala Hrvatskoj zbog pozitivnog rezultata referenduma.

Uobičajeno, ponavljalo se, kao fraza, kako je napredak Hrvatske od velike važnosti i za druge, ali ovaj put, u neformalnim kontaktima diplomate su stavljale do znanja da bi, da je slučajno hrvatski referendum bio negativan, to bila "katastrofa za region".

Štafeta ide Crnoj Gori

Po njihovom mišljenju, cijeli proces za svaku zemlju došao bi u pitanje. Naprotiv, „ovako se štafeta može predati Crnoj Gori i, nadajmo se, Srbiji“, rekao je jedan skandinavski diplomata novinarima.

Hrvatska šefica diplomatije Vesna Pusić prvi put je učestvovala, kao posmatrač, na sjednici Savjeta ministara.

Naime, za prvih šest mjeseci članstva za Hrvatsku je predviđen iznos od 800 miliona eura iz kohezionog i strukturnih fondova

"Ovo je prvi sastanak sa 28 ministara za stolom. Mislim da je to veliki korak i polako ćemo napredovati dalje", rekla je Pusićeva.

Šef britanske diplomatije Vilijam Hejg rekao je da je uspješni referendum „dobra vijest za Hrvatsku, dobra vijest za Evropu“, dodajući da se do toga došlo „političkom hrabrošću i velikom odlučnošću“.

Jedna od najvećih prednosti EU upravo je novac koji bi Hrvatska trebalo da dobije od EU. Tokom slavlja nakon objave rezultata referenduma Neven Mimica, potpredsjednik vlade za unutrašnju, spoljnu i evropsku politiku, EU je opisao kao „bankomat, gdje se umjesto broja PIN-a ukucavaju“ projekti, prenio je hrvatski Index.

Euro daš, dobiješ tri

Naime, za prvih šest mjeseci članstva za Hrvatsku je predviđen iznos od 800 miliona eura iz kohezionog i strukturnih fondova. Hrvatska će za prvih šest mjeseci članstva u evropski budžet uplatiti 267,7 miliona eura, što znači da bi za svoj jedan euro mogla dobiti tri eura nazad.

S druge strane, dobijanje novca od EU nije nimalo lak posao, ne samo za Hrvate nego i za ostale zemlje. Na primjer, Bugarska kao najsiromašnija članica koja se Uniji priključila još 2007, iskoristila je prošle godine samo 20 odsto sredstava koja su joj bila na raspolaganju iz fondova EU.

Ukupno Hrvatskoj je za period 2007-2012. dostupno 908,2 miliona eura iz IPA fonda od kojih je do sada iskoristila manje od 30 odsto

Rumunija takođe ima problema sa izvlačenjem novca iz EU fondova. Tako je EU budžetom za period 2007-2013. predviđeno čak 20 milijardi eura za Rumuniju, Bukurešt je, prema zvaničnim podacima tamošnje vlade, privukao samo 10 odsto tog iznosa.

Brisel kaže da je hipertrofirana birokratija i korupcija u toj zemlji najveća prepreka privlačenju i apsorpciji sredstava EU.

Hrvatska do sada ima negativna iskustva sa izvlačenjem novca iz pretpristupnih fondova.

Ukupno Hrvatskoj je za period 2007-2012. dostupno 908,2 miliona eura iz IPA fonda od kojih je Hrvatska do sada iskoristila manje od 30 odsto.

Šta ih tačno čeka?

Index je objavio listu konkretnih stvari koje očekuju hrvatske građane po ulasku u EU:

Radne dozvole - Hrvatski građani moći će se zapošljavati u državama EU bez radnih dozvola

Carina - Nema više carinske kontrole na granici prema Sloveniji i Mađarskoj.

Granična kontrola - Ostaje i nekoliko godina nakon ulaska Hrvatske u EU, sve dok se ne steknu potrebni uslovi za ulazak u Šengen zonu.

Porezi - Prag za registraciju poreskih obveznika PDV-a u Hrvatskoj, koji sada iznosi 85.000 kuna (oko 11.200 eura), u EU može biti oko 255.000 kuna (oko 33.700 eura). To znači da fizička i pravna lica neće biti podložna plaćanju PDV-a ispod tog iznosa.

Radne dozvole - Hrvatski građani moći će se zapošljavati u državama EU bez radnih dozvola.

Svinjokolj - I dalje će se moći obavljati svinjokolj, ali i pečenje rakije, te pripremati kulen, sir i kajmak. No samo za lične potrebe.

Školstvo - Kao državljani EU, hrvatski studenti će kao i državljani zemlje u kojoj odluče da studiraju ili biti oslobođeni plaćanja školarine ili će plaćati jednake školarine.

Ribolov - Mali ribari do 31. decembra 2014. moraju da odluče hoće li se preusmjeriti na privredni ili rekreativi ribolov.

Penzije – Penzioni sistem je u isključivoj nadležnosti svake države članice EU, tako da ne bi trebalo da se mijenja.

Zdravstvo - Visina izdataka za zdravstvene usluge utvrđuje se na nacionalnom nivou i nije povezana s članstvom, ali Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje će izdavati osiguranicima evropsku karticu zdravstvenog osiguranja za potrebe korištenja zdravstvene zaštite u svim državama članicama EU.

Telefoniranje - Cijene telefonskih rominga će biti niže.

Isplata novca - Ako se na bankomatima unutar EU podižu euri, naknada ne smije biti viša od one koju bi građanin EU platio u matičnoj zemlji.