I Crkva bi trebala da plaća porez na nekretnine u kojima se odvija trgovinska djelatnost, izjavio je ministar za saradnju i integracije Andrea Rikardi.
Premijer Mario Monti kazao je u razgovoru sa stranim novinarima u Rimu da se u paketu hitnih mjera za finansijsko ozdravljenje nije razmatralo pitanje oporezivanja nekretnina u crkvenom vlasništvu. U italijanskom društvu postavljeno je pitanje zašto se , nakon što se ponovo uvelo plaćanja poreza na stanove, nije uzela u obzir i mogućnost uvođenja poreza na crkvene nekretnine. Crkva je dio društva pa, ako društvo treba da plaćati danak, zašto bi crkva bila izuzetak.
Ministar Andrea Rikardi, osim što je profesor na rimskom Univerzitetu Roma Tre, osnivač je i predsjednik hrišćanske zajednice sv. Egidija. Dakle, ne samo što je usko povezan s Vatikanom, nego je zajednica sv. Egidija, zbog svog djelovanja na međunarodnoj sceni i u rješavanju sporova među državama, smatrana produženom rukom vatikanske diplomatije. Kada Rkardi, kao „vatikanski“ čovjek u Montijevoj vladi, kaže da bi i Crkva trebala da plaća porez na zgrade u kojima se ne obavljaju vjerski obredi i u kojima nisu, na primjer, Karitasove javne kuhinje, onda će se najvjerovatnije uvesti i takva norma.
"Nepotrebno je voditi bitku oko toga da li Crkva treba da plaća porez na nekretnine. Pogledajmo od slučaja do slučaja, sve crkvene nekretnine", zaključio je Rikardi.
Crkva u Italiji ima 115.000 zgrada, 9000 škola i više od 4000 bolnica i zdravstvenih centara. Samo u Rimu je u crkvenom vlasništvu više od 23.000 zgrada i zemljišnih parcela, 20 domova, 18 javnih kuhinja, šest domova za siromašne.
Prema obnovljenom konkordatu između Italije i Vatikana iz 1984., mogao bi da se uvede porez na crkvene nekretnine u kojima se ne održavaju vjerski obredi.
Međutim, u italijanskom zakonu iz 1992., kojim je uveden porez na stanove, piše da su od plaćanja izuzete “crkvene zgrade u kojima se obavljaju posebno dostojne aktivnosti”. Pri tome se mislilo na domove i javne kuhinje za siromašne, ali je izraz “posebno dostojna aktivnost” nedovoljno jasan i njime se ne mogu definisati mnoga polja djelovanja.
Opštine traže svoje
Gradovi i opštine, koji dobijaju novac od poreza na nekretnine, tražili su objašnjenje Vrhovnog suda koji je 2004. utvrdio da su izuzete od plaćanja poreza samo one zgrade u kojima postoji “stvarna dostojna aktivnost i aktivnost vezana za kult”. Tadašnja vlada Silvija Berluskonija posebnim zakonom 2005. vratila je stanje na ono koje je bilo prije izjašnjavanja Vrhovnog suda. Vlada Romana Prodija 2006. je “objasnila” da se ne treba plaćati porez na zgrade u kojima se ne sprovodi “isključivo trgovinska aktivnost”.
Prema proračunima ovakvim “objašnjenjem” oštećene su opšine za oko 500 miliona eura godišnje neplaćenog poreza na crkvene nekretnine. Računa se da bi od poreza na crkvene nekretnine godišnje u državne blagajne ušlo oko milijardu eura. Radikalna stranka, međutim, tvrdi kako bi se od crkvenih nekretnina dobilo čak tri milijarde eura godišnje.
Sa zahuhtavanjem dužničke krize i nakon ogromnih napora da se državna kasa napuni, skoro je sigurno da će Montijeva vlada, koja je nazivana i katolička zbog ministara povezanih sa Svetom Stolicom, uvesti porez na crkvene nekretnine.
Bonus video:
