Njemačka što prije mora da se oprosti od ideje da joj nije potrebna stručna radna snaga iz inostranstva - to je glavna poruka stručnjaka iz komisije "Stručna radna snaga i imigracija".
Njemačkoj privredi, kao i društvu uopšte, već sada je potrebna pomoć stručne radne snage iz inostranstva. Već sada mnoga preduzeća osjećaju manjak radne snage, a sudeći po činjenici da njemačko društvo postaje sve starije, ta tendencija bi u budućnosti trebala još više da se poveća, prenosi "Dojče Vele".
Kako bi takav razvoj situacije na vrijeme promijenio svoj smjer, u aprilu ove godine osnovana je komisija "Stručna radna snaga i imigracija". Komisija se sastoji od niza stručnjaka i političara iz gotovo svih njemačkih stranaka, kao i vanstranačkih stručnjaka. Na njenom čelu se nalaze Peter Štruk (SPD) i Armin Lapet (CDU).
Sada su stručnjaci te Komisije javnosti predstavili svoj završni izvještaj - njegova suština može se svesti na nekoliko reijči: "Njemačkoj je potrebna dobro promišljena i kontrolisana politika useljavanja stručne rade snage".
"Moramo da privučemo najpametnije glave svijeta"
Ukoliko se ništa ne promijeni, prema navodima Petera Štruka i Armina Lašeta, broj zaposlenih u Njemačkoj bi do 2025. godine mogao da se smanji za 6,7 miliona osoba.
"Moramo jasno da definišemo kakvi su nam ljudi potrebni i pod kakvim i kojim kriterijumima smo spremni da ih primimo u Njemačku", rekao je Lašet
"Zato ćemo s našim predlozima poboljšanja trenutne situacije kao i uslova vezanih za uvoz radnika iz inostranstva izaći i pred političke stranke kako bismo zajednički radili na promjenama. Isto tako mislim da bi trebalo da se angažuje kako savezna vlada tako i nadležna savezna ministarka rada", rekao je Peter Štruk.
Njegov kolega, nekadašnji ministar integracije njemačke pokrajine Sjeverne Rajne Vestfalije, Armin Lašet, naglasio je da Njemačka mora više da se potrudi kako bi privukla "najpametnije glave svijeta".
"Moramo konačno da se oprostimo od ideje da nam strani radnici nisu potrebni. Isto tako moramo jasno da definišemo kakvi su nam ljudi potrebni i pod kakvim i kojim kriterijumima smo spremni da ih primimo u Njemačku", rekao je Lašet.
Neonacistička ubistva naškodila cijeloj zemlji
Po mišljenju komisije "Potreba za stručnom radnom snagom i imigracija", potrebne su i izmjene u zakonu. Kako je naglasio Lašet, "naš zakon mora jasno da signalizuje da su useljenici dobrodošli i poželjni".
U tom smislu, on predlaže ukidanje birokratskih blokada gdje god je to moguće.
"Na primjer, do sada su, po pravilu, strani radnici uvijek bili podvrgnuti raznim ispitivanjima i testovima koji su trajali i do nekoliko nedjelja. To mora da se promijeni", rekao je Armin Lašet.
On je dodao da moraju da se promene i kriterijumi za dobijanje radnog mjesta kako bi u Njemačku sveukupno godišnje moglo da dođe do 30.000 stranih radnika. Ti kriterijumi bi, prema njegovom mišljenju, morale da budu kvalifikacije u zanimanjima u kojima u Njemačkoj postoji manjak kao i poznavanje njemačkog jezika.
"Time bismo ujedno spriječili useljenike koji ovamo dolaze samo zbog našeg sistema socijalne zaštite", rekao je Lašet.
S druge strane, on je naglasio da su nedavno otkrivena ubistva migranata od strane neonacista nanijela veliku štetu nastojanjima da se Njemačka stranim radnicima predstavi kao zemlja otvorenu za strance.
"To je zapravo bio udar na cijelu Njemačku i u našem je interesu da se ti slučajevi što prije razjasne", rekao je Lašet.
Uskoro "BlueCard"
U radu Komisije učestvovala je i njemačka savezna ministarka rada Ursula fon der Lajen. Ona je takođe naglasila da Njemačka mora konačno da prihvati činjenicu da joj je radna snaga iz inostranstva potrebna.
Jedan od isto tako gorućih problema kojem bi uskoro trebalo stati na kraj jeste i gubitak, odnosno, odlazak iz Njemačke onih koji su tamo završili više škole i fakultete
Ursula fon der Lajen istakla je i da je potrebna promjena u zakonodavstvu prema kojem su do sada stalnu boravišnu dozvolu dobijali samo oni stranci sa godišnjim primanjima od najmanje 66.000 eura. Ta granica uskoro bi trebalo da bude smanjena na 44.000 eura, odnosno, na 48.000 eura.
Studenti bi trebalo da ostanu
Jedan od isto tako gorućih problema kojem bi uskoro trebalo stati na kraj jeste i gubitak, odnosno, odlazak iz Njemačke onih koji su tamo završili više škole i fakultete.
Prema mišljenju stručnjaka, mnogi iz zemlje odlaze jer u Njemačkoj osjećaju da nisu dobrodošli.
"Ali, upravo su ti mladi ljudi idealni imigranti; dobro govore jezik, tokom studija su dobro upoznali zemlju, ljude i naše običaje i poznaju situaciju na tržištu rada. Zato je šteta da samo jedna četvrtina mladih po završetku studija ostaje u Njemačkoj", naglasila je Gunila Finke iz Fondacije za integraciju i migraciju.
Kada se govori o studentima iz zemalja koje nisu članice Evropske unije, svakako treba spomenuti da se njihov broj u posljednjih 10 godina gotovo udvostručio – on trenutno iznosi oko 200.000. Od njih, godišnje, fakultete završava od 15.000 do 20.000 ljudi, a najčešće dolaze iz Kine, Rusije, Ukrajine, Turske i Indije.
Bonus video:
