bliže povezivanje

Francuska prihvatila njemački predlog za rješavanje krize

Predsjednik Francuske Nikolas Sarkozi ublažio je danas pozive Evropskoj centralnoj banci da odigra veću ulogu u rješavanju evropske dužničke krize
0 komentar(a)
Ažurirano: 24.11.2011. 20:19h

Poslije današnjeg sastanka sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel i premijerom Italije Mariom Montijem u Strasburu Sarkozi je rekao da će "predlozi za izmjenu osnivačkih ugovora" biti predstavljeni narednih dana, prenijela je agencija AP.

On nije želio da ulazi u detalje kakve će to izmjene biti, ali je rekao da će biti spremne do sljedećeg samita lidera EU koji će se održati 9. decembra.

Izmjene ugovora predstavljaju veoma težak proces koji zahtijeva pristanak svih 27 zemalja članica EU, uključujući i zemlje van zone eura kao što su Britanija i Poljska.

Merkelova je navela da će izmjene ugovora "jasno pokazati da moramo preduzeti korake ka fiskalnoj uniji da bismo pokazali da znamo da politike moraju biti blisko usklađene ako imate zajedničku, stabilnu valutu".

"Političko povjerenje u Evropi je izgubljeno, možemo ga povratiti samo kroz bolju politiku", dodala je ona.

Poslije prvog sastanka troje lidera nakon što je Monti stupio na funkciju premijera Italije prošle nedjelje, kada je porasla zabrinutost tržišta oko ogromnog duga Italije, koji iznosi 1,9 biliona eura, Sarkozi je naveo da su dogovorili da se "uskoro" ponovo sastanu u Rimu da, na poziv Montia, nastave razgovor.

Ocjenjuje se da trenutni napori za rješavanje krize koje Evropa preduzima nijesu dovoljni da se izbore sa planinom italijanskog duga.

Sastanak u Strazburu održan je u vrijeme pojavljivanja znakova da čak ni Njemačka i Francuska, dvije najveće privrede eurozone, nijesu imune na krizu, zbog koje su tri relativno male države već morale da budu spašavane.

Troje lidera se saglasilo da će učiniti sve što je u njihovoj moći da stabilizuju situaciju u Evropi i da se spasi euro.

"Mi želimo euro, želimo jak, stabilan euro, i učinićemo sve da ga odbranimo", rekla je Merkelova.

Predsjednik Francuske i premijer Italije stajali su pored njemačke kancelarke na konferenciji za novinare dok je ona ponavljala svoj stav o položaju Evropske centralne banke (ECB) u krizi. Posmatrači i trgovci smatraju da bi stav Merkelove mogao da ugrozi opstanak eurozone.

Kancelarka je insistirala da predlozi izmjena "neće uključivati ECB" koja je, kako je Merkelova naglasila, odgovorna za monetarnu, a ne fiskalnu politiku.

"U izmjenama ugovora, radićemo na pitanjima fiskalne unije, dublje političke saradnje, biće predloga za to, ali to nema veze sa ECB", dodala je njemačka kancelarka.

Mnogi smatraju da je ECB jedina institucija sposobna da smiri uzburkana finansijska tržišta, a uporno odbijanje Merkelove da banka preuzme veću ulogu oborilo je indekse tržišnog raspoloženja i akcije širom Evrope.

ECB potencijalno ima neograničenu finansijsku moć jer ima mogućnost da štampa novčanice. Njemačka ipak smatra da monetizacija duga nije dobra ideja.

Italijanski premijer je ponovio obećanje da će uravnotežiti državni budžet do 2013, iako je zaobišao pitanje da li će postizanje tog cilja zahtijevati dodatne mjere štednje, kao i da li će u tom slučaju, to značiti padanje treće po veličini privrede u eurozoni u recesiju.

IIF: Eurozona je već potonula u recesiju

Eurozona je već potonula u recesiju, a stanje u 17-članoj zoni primjene jedinstvene evropske valute naglo se pogoršava, mišljenje je međunarodne finansijske institucije (IIF - Institute of International Finance), koja predstavlja više od 450 banaka i finansijskih organizacija u više od 70 zemalja svijeta.

"Situacija u eurozoni ozbiljno se pogoršava u posljednjih mjesec dana. Privreda je kliznula u stanje za koje smatramo da se može nazvati recesijom i da će samo povećati budžetske minuse i dodatno oslabiti kvalitet imovine banaka", stav je IIF-a.

IFF ukazuje da su pristigli ekonomski podaci za tek završeno treće tromjesječje i za početak četvrtog slabiji nego što se očekivalo.

Ekonomisti IIF-a istakli su porast nezaposlenosti u Njemačkoj, najvećoj evropskoj ekonomiji kao i usporavanje industrijske proizvodnje u eurozoni.

Oni predviđaju smanjenje bruto domaćeg proizvoda (BDP) eurozone u četvrtom tromjesječju za dva odsto u odnosu na isto tromjesječje prošle godine, kao i isti tempo pada u prva tri mjeseca naredne godine.

Za cijelu 2012. očekuje se smanjenje BDP-a za jedan odsto u odnosu na ovu godinu, objavio je IIF,

"Slabost u eurozoni može se preliti na ostatak svijeta kroz brojne kanale, a jedan od najdirektnijih i najsnažnijih je bankarski sektor", upozorava IIF