Barozo ocijenio da je veće jedinstvo ključ opstanka EU

" To je kriza poverenja kakva se nije desila decenijama" istakao je Barozo u godišnjem obraćanju u Evropskom parlamentu
0 komentar(a)
Barozo, Foto: Beta
Barozo, Foto: Beta
Ažurirano: 28.09.2011. 09:37h

Predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo ocijenio je danas da je veće jedinstvo ključno za opstanak EU, dodajući da je Evropa pred najtežim testom do sada.

EU je, rekao je Barozo u Evropskom parlamentu, suočena sa najvećim izazovom u svojoj istoriji jer je kriza povjerenja rezultat i ekonomskih i socijalnih problema.

" To je kriza poverenja kakva se nije desila decenijama" istakao je Barozo u godišnjem obraćanju u Evropskom parlamentu posvećenom stanju Evropske unije, prenose svjetske agencije.

Predsjednik ECB naglasio je da Evropa mora da "kompletira monetarnu uniju ekonomskom unijom" jer je iluzorno govoriti o zajedničkoj valuti i jedinstvenom tržištu u uslovima nacionalnih ekonomskih i budžetskih politika.

" Narednih nedjelja Komisija će predstaviti predlog za jedinstven, koherentan okvir za dublju ekonomsku kooridnaciju i integraciju, posebno u zoni eura" najavio je Barozo.

On je dodao da će to biti urađeno kako bi se obezbjedila kompatibilnost zone eura i cijele EU.

Barozo je kazao i da će Grčka ostati u zoni eura i da se 27-člani blok, bez dublje ekonomske integracije članica, "suočava sa fragmentacijom".

Problematični novi porezi

Prvi čovjek EK takođe je rekao da je program zajmova od 500 miliona eura, koji će garantovati EIB, za mala i srednja grčka preduzeća već u toku i da Komisija razmatra širi mehanizam garancija kako bi pomogla bankama da ponovo kreditiraju realnu ekonomiju.

Govoreći o Evropskom fondu za finansijsku stabilnosti (EFSF) Barozo je rekao da mora da bude i snažniji i fleksibilniji, što je Komisija već predložila početkom godine i oko čega su se lideri zone eura načelno složili u julu.

" Kada EFSF bude ratifikovan, koristićemo ga efikasnije" istakao je predsjednik Evropske komisije.

Barozo je u Evropskom parlamentu predstavio i plan uvođenja novog poreza na finansijske transakcije kojem se protive kako SAD, tako i neke zemlje EU.

Planirani porez bi, ako bude usvojen, donosio 55 milijardi eura poreskog prihoda godišnje

Bonus video: