Stručnjaci, međutim, upozoravaju da brojne avionske nesreće u Rusiji nijesu samo posljedica starosti letjelica, već i čitavog niza drugih problema, među kojima su i slaba obuka pilota, zastarjeli aerodromi, površne vladine kontrole i sveprisutno zanemarivanje bezbjednosnih standarda zbog profita.
"To je kao sjekira koja nam svima visi nad glavom", ocijenio je Oleg Smirnov, bivši višestruko odlikovani pilot koji je u Sovjetskom Savezu obavljao i dužnost zamjenika ministra civilnog vazduhoplovstva.
On, poput drugih eksperata, upozorava da ne postoji brzo rješenje za probleme u vazduhoplovstvu, koje dodatno uvećava i neefikasnost i korumpiranost ruskih vlasti.
Stručnjaci optužuju nadležne vladine institucije da zatvaraju oči pred problemima u avijaciji i da ne uspijevaju da uspostave potrebnu kontrolu nad pitanjima bezbjednosti u vazduhoplovstvu.
Piloti veterani uvjereni su da su putnički avioni tipa Jakovljev, Tupoljev i Antonov, koji su se u posljednje vrijeme najčešće rušili u Rusiji, uprkos starosti solidne letjelice kojima se može bezbjedno upravljati.
Zvanična komisija koja istražuje prošlonedjeljnu nesreću aviona Jak-42 za sada se nije izjasnila o njenim uzrocima, ali je saopštila da nema dokaza da je neki dio aviona bio neispravan.
Ipak, dva preostala mlaznjaka u vlasništvu iste aviokompanije prizemljena su pošto je nadležna kontrola ustanovila da za neke djelove motora nije poštovan rok za servisiranje.
Iako većina pilota i stručnjaka avione iz sovjetske ere smatra zastarjelim, ali robusnim i pouzdanim, priznaju i da avioprevoznici imaju poteškoća sa njihovim održavanjem.
Bivši pilot Aleksandar Akimenkov smatra da je taj veliki problem nastao zvog urušavanja proizvodnje avionskih djelova.
Akimenkov, koji je kao probni pilot upravljao na 80 tipova ruskih i zapadnih aviona, kažje da vlasnici sovjetskih letjelica u potrazi za rezervnim djelovima moraju da obilaze cijelu zemlju, kako bi svoje avione održali u vazduhu.
Nestašica je dovela do toga da se koriste djelovi iz starih skladišta, koji nemaju odgovarajuće upotrebne certifikate, ali i reciklirane komponente.
Sa druge strane, vlasti su malo toga učinile da unaprijede bezbjednost u vazduhoplovstvu. U Rusiji djeluju četiri agencije nadležne za vazdušni saobraćaj, ali su njihove nadležnost vrlo površno definisane i često se preklapaju.
"Postoji hitna potreba za jednom agencijom koja bi bila zadužena za avijaciju", smatra veteran pilot Vladimir Gerasimov, koji vjeruje i da je najnovijim nesrećama doprinijela i labava regulativa, koja pilotima dozvoljava da izvode riskantne manevre prilikom slijetanja.
Kod pojedinih avioprevoznika, prema riječima Gerasimova, pohlepa je nadvladala nad bezbjednosnim standardima i oni svoje pilote ohrabruju da po svaku cijenu štede gorivo.
Jedna od posljedica je da se piloti, iz straha da ne ostanu bez posla, odlučuju na slijetanje bez obzira na vremenske prilike, umjesto da potraže neki drugi aerodrom, rekao je Gerasimov.
"Piloti djeluju pod pritiskom da će biti kažnjeni ako donesu ispravnu odluku", upozorio je Gerasimov.
Pojedini poznavaoci ruske avioindustrije vjeruju da predlog predsjednika Dmitrija Medvedeva da se sovjetski avioni zamijene zapadnim ne bi riješio problem, pošto Rusiji nedostaje infrastruktura za nove avione zapadne proizvodnje.
"Predsjednik sugeriše upotrebu zapadnih aviona, ali bi nam u tom slučaju bila potrebna i zapadna infrastruktura", smatra Aleksandar Akimenkov, koji, pozivajući se na iskustvo probnog pilota, tvrdi da zapadni avioni traže bolje održavanje i nisu uvijek upotrebljivi na zastarjelim aerodromima ili u arktičkim uslovima ruskog sjevera.
U Rusiji aerodromi su ostali u rukama države i većina i dalje radi sa navigacionom i komunikacionom tehnikom koja je zastarjela, a često i zrela za popravku.
Samo su tri aerodroma u cijeloj zemlji opremljena potpuno savremenim sistemom za automatsko slijetanje, dok se ostali pouzdaju u staru opremu za navigaciju.
Najveće aviokompanije, uključujući i nacionalnog prevoznika Aeroflot, iz svoje su flote već izbacili avione iz sovjetskog vremena i uglavnom koriste avione tipa Boing ili Erbas.
Uvozni avioni prošle godine su prevezli 83 odsto svih putnika ruskih aviokompanija a taj broj će ove godine vjerovatno dostići i 90 odsto.
Ti se avioni, međutim, koriste samo na najfrekventnijim domaćim i međunarodnim linijama.
Istovremeno, stotine avionskih linija i malih aerodroma širom Rusije pokrivaju male aviokompanije koje uglavnom imaju zastarjele flote i sebi ne mogu da priušte kupovinu novih aviona.
Bonus video:
