U Francuskoj bi šteta nastala tokom nereda uskoro mogla da se naplaćuje iz stambenih subvencija koje primaju porodice. Pojedinci koji su učestvovali u nasilnim okupljanjima mogli bi biti primorani da plate štetu za razbijene prozore, čak i ako ih nijesu lično razbili.
Francuski Senat usvojio je ove sedmice predloženu mjeru sa 229 glasova za i 105 protiv, manje od dvije sedmice nakon što su protesti zbog visokih troškova života prerasli u najveće nemire u zemlji posljednjih godina, pričinivši, prema procjenama, štetu veću od milijardu eura.
Tokom samo jednog vikenda policija je uhapsila gotovo 2.400 ljudi, dok vlasti navode da su hiljade prodavnica opljačkane ili oštećene. U požaru je teško oštećena gradska vijećnica u Limožu, izgrađena u 19. vijeku.
Francuska nije jedina zemlja koja razmatra ovakve mjere. Širom Zapadne Evrope vlade nastoje da prošire odgovornost i izvan kruga neposrednih učesnika nereda - na njihove roditelje, ali i na digitalne platforme preko kojih se građani pozivaju na ulična okupljanja.
A nemirima možda još nije kraj. Španska organizacija za provjeru činjenica Maldita.es otkrila je pozive na proteste za Noć vještica u 46 gradova u najmanje devet evropskih zemalja. U pojedinim pozivima podstiče se i pljačka.
Zvaničnici tvrde da je cilj ovih mjera sprečavanje budućih nereda i nadoknada štete nastale tokom prethodnih. Kritičari, međutim, upozoravaju da bi proširivanje odgovornosti moglo dovesti do kažnjavanja ljudi koji nijesu učestvovali u nasilju, ali i odvratiti građane od učešća u protestima.
„Izgrednici plaćaju“
U Francuskoj bi svako ko se svjesno pridruži grupi koja priprema nasilje mogao biti obavezan da plati do 10.000 eura za štetu koju pričine drugi. Isto bi važilo i za osobe koje svjesno ostanu u nasilnoj masi nakon što policija naredi njeno razilaženje, ukoliko nakon toga dođe do materijalne štete.
Kako se navodi u izvještaju Senata, najveći izazov predstavlja naplata štete, jer počinioci često nemaju dovoljno novca ili primaju prihode koji su zakonom zaštićeni od prinudne naplate.
Predlog zakona omogućio bi naplatu iz još jednog izvora - novčanih davanja koja država isplaćuje porodicama kao pomoć za životne troškove.
Francusko zakonodavstvo već, po pravilu, predviđa odgovornost roditelja za štetu koju prouzrokuju njihova maloljetna djeca. Prema predlogu zakona, nakon što sudska odluka postane pravosnažna, novac bi mogao biti odbijan od porodičnih naknada i pomoći za stanovanje.
Senatori su na spisak tih primanja dodali i RSA, francusku socijalnu pomoć koja garantuje minimalni prihod, a koja za samca može iznositi do približno 650 eura mjesečno, kao i dodatak koji porodice dobijaju za kupovinu školskog pribora pred početak školske godine.
Ipak, određeni minimalni iznos primanja ostao bi zakonski zaštićen kako bi se obezbijedila sredstva za osnovne životne potrebe.
Komunistički senator Fabijen Gej naveo je primjer domaćinstva koje prima socijalnu pomoć RSA, a kojem bi se mjesečno odbijalo 57 eura. Tim tempom, za otplatu duga od 10.000 eura bilo bi potrebno gotovo 15 godina.
Pristalice zakona tvrde da žrtve zaslužuju nadoknadu štete i da poreski obveznici ne bi trebalo da snose te troškove. Zamjena samo jednog velikog izloga može koštati desetine hiljada eura. Nakon nereda 2023. godine, osiguravajuće kompanije isplatile su 793 miliona eura po osnovu 16.400 odštetnih zahtjeva, prema podacima francuskog udruženja osiguravajućih kuća France Assureurs.
Organizacije za zaštitu ljudskih prava pozvale su zakonodavce da odbace predlog zakona, upozoravajući da bi mogao obeshrabriti građane od učešća u mirnim protestima i ugroziti porodice koje zavise od socijalnih davanja.
Oduzimanje tih primanja „moglo bi imati katastrofalne posljedice po najsiromašnije“, izjavila je Natali Godar iz francuskog ogranka organizacije Amnesti internešnal.
Krajnja desnica podržala je predlog zakona u Senatu, u kojem većinu imaju konzervativci. Sljedeći korak je razmatranje u Nacionalnoj skupštini, gdje nijedan politički blok nema većinu.
Oduzimanje socijalnih davanja učesnicima nereda već dugo je ideja Marin Le Pen, liderke krajnje desničarske stranke Nacionalno okupljanje. Sada je tu ideju prihvatila i vlada, dok Le Pen vodi u anketama uoči predsjedničkih izbora narednog proljeća.
"Blocus" i u Španiji
Francuski učenici protest kojim se blokira rad škole nazivaju „blocus“, odnosno blokada. U Barseloni je taj izraz postao hešteg na društvenim mrežama.
Objave na TikToku sa tom oznakom pozivale su građane da se okupe na Trgu Katalonije u subotu, 24. oktobra, dok su ih QR kodovi usmjeravali na kanale na aplikacijama WhatsApp i Telegram, izjavila je katalonska ministarka unutrašnjih poslova Nurija Parlon za radio Cadena SER.
Formalno, protest je bio organizovan zbog pitanja u obrazovanju. Međutim, prema riječima Parlon, nije bila utvrđena ruta kretanja demonstranata. Nije bilo transparenata, niti manifesta sa zahtjevima.
Umjesto toga, grupe od po 10 do 15 mladića pljačkale su prodavnice, palile kontejnere za smeće i razbijale autobuska stajališta.
Kada je policija stigla, pljačkaši su se razbježali, izjavio je novinar agencije AP koji se nalazio na licu mjesta.
Policija je saopštila da je uhapšeno 130 osoba, među kojima 76 maloljetnika. Španska Civilna garda saopštila je u petak da je uhapsila samoproglašenog vođu pokreta „blocus“, osumnjičenog za organizovanje pljački u Barseloni i planiranje podmetanja požara u zgradi gradske skupštine u subotu.
Pojedini TikTok nalozi koji su promovisali okupljanja nestali su sa platforme, dok su drugi najavljivali nove proteste za Noć vještica, objavila je organizacija Maldita.es.
U jednoj Telegram grupi, učesnici su putem poruka pozivani da nose maske i rukavice i da čekaju informacije o prodavnici „u čijoj blizini nema policije“.
„Ko napravi štetu, taj je i plaća“
U Italiji rasprava počinje pričom o jednoj drugoj porodici. „Iza tog izloga stoji porodica koja je uložila čitav život odricanja“, izjavila je italijanska premijerka Đorđa Meloni 20. oktobra, predstavljajući uredbu o bezbjednosti nakon pljački u Milanu.
Njen princip sažet je u tri italijanske riječi: „Chi rompe paga“ - ko napravi štetu, taj je i plaća.
„A ako je onaj ko je napravio štetu maloljetan“, poručila je Meloni, „plaćaju njegovi roditelji“.
Roditeljima sada prijete novčane kazne do 1.000 eura, koje se udvostručuju u slučaju ponovljenog prekršaja, osim ako dokažu da nijesu mogli da spriječe postupke svog djeteta. Takođe, mogu biti obavezani da nadoknade pričinjenu štetu.
Pozivanje roditelja na odgovornost moglo bi pomoći, smatra Klaudio Bertoloti, direktor kompanije za bezbjednosna istraživanja START InSight, ali „malo je vjerovatno da će same novčane kazne odvratiti tinejdžere koji djeluju pod pritiskom vršnjaka ili iz želje da steknu priznanje unutar grupe“.
Za organizovanje nasilja tokom protesta, čak i putem interneta, sada je predviđena zatvorska kazna od četiri do 12 godina.
Prije razbijanja izloga
Telegram i WhatsApp „moraju da ugase takve kanale kada se putem njih podstiče nasilje“, izjavila je Parlon.
Portparol Telegrama Remi Von rekao je za agenciju Asošiejtid pres da kompanija podržava slobodu izražavanja i mirne proteste, ali da su „pozivi na nasilje, vandalizam i krađu izričito zabranjeni i uklanjaju se čim budu otkriveni“.
On je naveo da je Telegram uklonio takve pozive povezane sa protestima u Madridu.
TikTok i kompanija Meta, u čijem je vlasništvu WhatsApp, nijesu odgovorili na zahtjeve za komentar.
Telegram je ugasio jednu grupu u Barseloni koja je promovisala pljačke tokom Noći vještica, ali je ubrzo formirana nova grupa koja je okupila više od 2.000 članova, prenijeli su španski mediji.
Francuski predlog zakona omogućio bi vlastima da zahtijevaju uklanjanje određenih nezakonitih poziva na nasilje ili pljačku, bez prethodnog odobrenja suda. Ukoliko takvi sadržaji ne budu uklonjeni u roku od 24 sata, vlasti bi mogle da nalože blokiranje internet adresa na kojima su objavljeni. Takve odluke mogle bi se osporavati pred sudom.
Sjedinjene Države kreću se u suprotnom pravcu. Američko zakonodavstvo uglavnom štiti internet platforme od građanskopravne odgovornosti za objave njihovih korisnika, dok administracija Donalda Trampa evropska pravila naziva cenzurom.
Primjer Velike Britanije pokazuje ograničenja uklanjanja spornih sadržaja. Nakon što su 2024. godine u Sautportu ubijene tri djevojčice, internetom su se proširile lažne tvrdnje, nakon čega su izbili neredi. Parlamentarni odbor utvrdio je da su algoritmi doprinijeli širenju štetnih sadržaja, od kojih je veliki dio bio zakonit.
Prema francuskom predlogu zakona, novac namijenjen za stanovanje i podizanje djece mogao bi biti korišćen za nadoknadu štete pričinjene opljačkanim prodavnicama.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
