sramni simbol

50 godina od izgradnje Berlinskog zida

13. avgusta 1961. godine, komunističke vlasti počele su sa postavljanjem bodljikave žice kako bi spriječili stanovništvo da pobjegne od represije i oskudice u zapadni dio grada
0 komentar(a)
Ažurirano: 13.08.2011. 15:59h

Izgradnja Berlinskog zida, prije pola vijeka, danas mora da bude stalno podsjećanje građanima da se bore za slobodu i demokratiju, izjavio je gradonačelnik Berlina Klaus Voverajt na proslavi 50. godišnjice početka izgradnje Zida.

Na svečanosti koju je prenosila televizija, Voverajt je istakao da je podjeljeni Berlin pocijepao i zemlju isto koliko i razdvojio ulice, susjede i porodice.

"Naša je zajednička odgovornost da održimo sjećanje živim i prenesemo ga narednim generacijama kao podsjetnik da se bore za slobodu i demokratiju i osiguraju da se takva nepravda nikada više ne desi", rekao je prvi čovjek Berlina.

Svečanosti je prisustvovala i njemačka kancelarka Angela Merkel i sama odrasla u istočnom, komunističkom djelu Berlina.

Njemački predsjednik Kristijan Vulf ocjenio je da "Zid koji je gušio život" mora da bude podsjetnik da bi se cijenila i očuvala otvorenost današnjeg svijeta.

Nakon toga, zemlja je bila podjeljena 28 godina; stotine istočnih Njemaca bilo je uhapšeno u pokušaju da pobjegnu u Zapadni Berlin, odnosno Zapadnu Njemačku, a najmanje 136 ubijeno je tokom tih pokušaja.

Njemački predsjednik Kristijan Vulf ocjenio je da "Zid koji je gušio život" mora da bude podsjetnik da bi se cijenila i očuvala otvorenost današnjeg svijeta.

Nakon Drugog svjetskog rata, Njemačka je bila podjeljena na zapadni kapitalistički i istočni komunistički sektor. Na vrhuncu tenzija između SAD i Sovjetskog Saveza, istočnonjemački režim počeo je izgradnju zida kroz Berlin.

Uskoro je čitava istočnonjemačka granica bila ojačana, a zapadni Berlin bio je ostrvo demokratije iza gvozdene zavjese komunističkog režima.

"Ali, još jednom se pokazalo: sloboda je nepobjediva. Nijedan zid ne može da zadrži želju za slobodom. Nasilje malobrojnih ne zadržava potragu za slobodom drugih. Zid nije pao, on je srušen". rekao je Vulf.

Angela Merkel ispričala je uoči ceremonije 50-godišnjice izgradnje Zida, da je kao sedmogodišnjakinja sa bakom redovno išla u Zapadni Berlin i da je podjela, uvedena ubrzio nakon toga, za nju bila neprihvatljiva iako je bila djete.

Mislili su da će trajati nedjelju dana

Malo ko je tada mogao pomisliti da će betonski bedem postati krvavi simbol dugogodišnjeg Hladnog rata.

Klaus fon Kesler imao je tada 23. godine. Prisjeća se kako je mislio da će Berlinski zid biti samo privremena neprijatnost.

Nije ni mogao zamisliti da će ta "neprijatnost" trajati punih 28 godina, te da će se njegov život, od studenta prava, transformisati u život strastvenog borca za slobodu.

9. novembra 1989. istočninjemačke vlasti objavile su ukidanje ograničenja putovanja svojih građana te su mase ljudi pohrlile ka betonskoj granici i zid je ubrzo pao

"Niko od nas nije vjerovao da će trajati više od nekoliko nedjelja", kaže fon Kesler.

Kada su, kaže, shvatili da neće tek tako nestati, on i njegove kolege preuzeli su na sebe ulogu da pomažu ljudima prebjeći iz Istočnog Berlina na zapadnu stranu.

Samu istoriju Berlinskog zida zasjenio je događaj koji pamti cijeli svijet, 9. novembar 1989. Nakon što su istočnonjemačke vlasti objavile ukidanje ograničenja putovanja svojih građana, mase ljudi pohrlile su ka betonskoj granici i zid je ubrzo pao.

Berlin, danas ujedinjeni grad, u subotu će nizom izložbi, raznim manifestacijama i ceremonijama obilježeti 50 godina od izgradnje Berlinskog zida.

Na jednoj od izložbi biće zastupljene i rijetke fotografije koje su uradili graničari sa istočnonjemačke strane, što je ranije bila prava rijetkost. Fotografije su otkrivene u kartonskoj kutiji u arhivi u Potsdamu.

U prvih nekoliko godina, Berlinski zid bio je sačinjen od raznih materijala, poput bodljikave žice, cigala, betona, pa čak i drvene ograde.

Preporučujemo za Vas