MERKEL JE PORAŽENA?

Kako Njemačka i Francuska "po strani" rješavaju grčku krizu?

Merkel je rekla da su se dogovorili da bi bilo kakav doprinos privatnog sektora paketu pomoći trebalo da bude dobrovoljan
58 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 26.02.2019. 10:19h

Njemačka kancelarka Angela Merkel priznala je poraz u borbi da izvuče novac od privatnih banaka za doprinos novom paketu pomoći koji bi trebalo da izbavi grčku ekonomiju.

Nakon sastanka sa francuskim predsjednikom Nikolom Sarkozijem u Berlinu, Angela Merkel je rekla da su se dogovorili da bi bilo kakav doprinos privatnog sektora paketu pomoći trebalo da bude dobrovoljan.

Naglasila je da ne postoji pravni način na koji bi banke mogle biti primorane da pristanu.

Sarkozi je pozdravio promjenu stava Njemačke, opisujući je kao „pomak“, prenio je „Gardijan“.

I Merkel i Sarkozi su odbili da odrede datum zaključenja dogovora o Grčkoj. Međutim, Sarkozi je ukazao da vrijeme ističe. „Želimo brzo rješenje...nema vremena za gubljenje,“ rekao je.

Berze su pozitivno reagovale na sastanak nakon što je strah od bankrota grčke izazvao pad akcija na azijskom, evropskom i američkom tržištu.

Kako su lobirali za Grčku?

Njemačka kancelarka je znatno odstupila od ranijeg stava. Berlin je snažno lobirao da u spasavanju Grčke obavezno učestvuju privatni kreditori, od kojih bi mnogi pretrpjeli velike gubitke u slučaju kašnjenja Grčke sa otplatom duga od 300 milijadi eura.

Prošlogodišnji paket pomoći Grčkoj, koji su dijelom finanasirali evropski poreski obveznici, bio je jako nepopularan u Njemačkoj i Merkel je željela da pošalje poruku biračima da ovog puta neće plaćati samo oni, već i banke, piše „Gardijan“.

Visoki zvaničnici i diplomate u Briselu su potvrdili da je prijetnja MMF-a da će zavrnuti slavinu, što je u oštroj suprotnosti sa blažim stavom Stros-Kana, uklonjena nakon što je Njemačka popustila.

Papandreu je izabrao odlazećeg ministra odbrane Evangelosa Venizelosa za novog ministra finansija, smijenivši Jorgosa Papakonstantinua, arhitekte programa za stezanje kaiša, koji je izavao štrajkove, nasilne proteste i pobunu u Socijalističkoj partiji.

Taj potez će vjerovatno kupiti vrijeme za premijera u nevolji, ali nije odagnao sumnje u sposobnost Grčke da primijeni novu rundu bolnih reformi, ocijenila je agencija Rojters.

Evropska unija i Međunarodni monetarni fond su novi paket pomoći Grčkoj, koji bi trebalo da iznosi 120 milijardi eura, uslovili Papandreuovim petogodišnjim planom rezova i povećanja poreza, u vrijednosti od 28 milijardi eura.

Papakonstantinu je postao ministar ekologije u novom kabinetu.

Rojters je prenio ocjenu analitičara da rekonstrukcija neće dati zamah reformama već je njen cilj prvenstveno da uguši neslaganje u Socijalističkoj partiji.

U prvom govoru pred njegovim novim ministrima, Papandreu je rekao da će nova vlada sprovesti program reformi i istovremeno nastojati da stimuliše rast.

„Evangelos Venizelos obezbjeđuje sve garancije...da će primijeniti izuzetno bolni i teški program velikih strukturalnih promjena, koje će našu ekonomiju učiniti održivom u narednim godinama,“ rekao je Papandreu.

Lipski primorao Njemačku da garantuje pomoć

Njemačka je bila primorana da pristane na izbavljenje Grčke drugi put ove godine zbog snažnog pritiska MMF-a nakon prošlomjesečne ostavke šefa tog globalnog kreditora, Dominika Stros-Kana, objavio je „Gardijan“.

Amerikanac Džon Lipski, vršilac dužnosti šefa MMF-a, zauzeo je oštriji stav od njegovog protivnika. Fond je, kako navodi britanski dnevnik, upozorio Njemce da će uskratiti Grčkoj hitno potrebna sredstva ako Berlin ne prestane da odugovlači i čvrsto obeća da će priskočiti u pomoć Grčkoj.

Visoki zvaničnici i diplomate u Briselu su potvrdili da je prijetnja MMF-a da će zavrnuti slavinu, što je u oštroj suprotnosti sa blažim stavom Stros-Kana, uklonjena nakon što je Njemačka popustila.

Berlin je bio u sukobu sa Francuskom i ključnim institucijama EU – Evropskom centralnom bankom, Evropskom komisijom, predsjedništvom EU i šefom eurozone Žan-Klod Junkerom, premijerom Luksemburga – oko uslova za izbavljenje Grčke.

Njemačka je bila pozvala privatne kreditore da zamijene grčke obveznice za nove koje bi na naplatu došle tek za sedam godina, ali je taj plan naišao na oštro protivljenje Pariza, ECB i EK.

Junker je upozorio da bi izlaganje investitora velikim gubicima moglo izazvati evropsku verziju propasti američke investicione banke Leman braders.

Galerija