Zbog pada nataliteta u svijetu odumire 79 nacija, od čega čak 35 evropskih. Samo dvije zemlje u Evropi iznad su nivoa reprodukcije, Malta sa 2,4 i Albanija sa 2,8 djeteta po porodici, piše u izvještaju organizacije Human Life.
U tekstu koji prenosi "Dojče vele" ukoliko se posmatraju balkanski narodi, u posljednjih 100 godina, broj Albanaca je povećan za 700 odsto, Rumuna, Bugara i Grka je više 40 odsto, dok se broj Srba smanjio za 10 odsto.
Broj Srba se svake godine smanjuje za oko 40.000, a neki demografi procjenjuju da će Srbi kao narod nestati za 250 godina.
Hrvatska ima 690.000 djece i nešto više od 760.000 starijih od 65 godina. Stručnjaci vjeruju da će za 30 do 40 godina biti upola manje djece i trostruko više starijih, nego što ih ima sada.
Demografska slika nije nimalo povoljnija ni u Bosni i Hercegovini. U poređenju sa 2009. natalitet je u 2010. godini opao za skoro 3 odsto. Rat i njegove posljedice pogoršale su situaciju, veliki broj ljudi je nastradao, a značajan dio plodno sposobne populacije napustila je granice države.
I u Njemačkoj natalitet opada
Iako je Njemačka u svijetu uzor po svojoj porodičnoj politici, natalitet u ovoj zemlji svake godine sve više opada. Istraživanje Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), koje obuhvata 30 najrazvijenijih zemalja svijeta, pokazalo je da se Njemačka nalazi tek na 26 mestu po stopi nataliteta.
Ovaj podatak je kontradiktoran činjenici da je upravo Njemačka zemlja koja izdvaja najviše novca iz javnih fondova za finansiranje porodične politike.
Njemačka na svako novorođeno dijete - do njegovog punoljetstva u 18. godini života potroši 146.000 eura. Stopa dječijeg siromaštva u Njemačkoj iznosi 8,3 odsto u poređenju sa ostalim industrijskim zemljama, gdje se u prosjeku kreće oko 12,7.
Međutim, ni trogodišnje plaćeno roditeljsko odsustvo nakon porođaja, a ni veći broj mjesta u dječijim vrtićima nisu doveli do većeg nataliteta u Njemačkoj.
Dečiji dodatak nekorektno raspodijeljen
Monika Kviser, autorka pomenutog istraživanja objašnjava da je u Njemačkoj i dalje problematično istovremeno spajanje posla i porodice i da država treba još više da učini za najmlađe.
"Njemačka izdvaja relativno mnogo novca za stariju decu. Dječiji dodatak se isplaćuje i onoj djeci koja uče zanat, a i zanat im je plaćen. Istovremeno, mlađa djeca dobijaju relativno malo novca. U većini industrijskih zemalja je stanje takvo, da se mlađa djeca veoma zapostavljaju."
U Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj savetuju da država umjesto novčanih sredstava i poreskih privilegija za roditelje, direktno investira u stvaranje infrastrukture za još bolju brigu o djeci. Međutim, njemačka vlada se i dalje drži politike "dječijeg dodatka". Saradnik državnog Ministarstva za porodicu Herman Kis komentariše:
"To su pouzdani izvori prihoda. To je odlučujući preduslov da dječije siromaštvo u Njemačkoj ostane na niskom nivou. Znamo da moramo ulagati i u infrastrukture za brigu o djeci, dakle, otvoriti nove šanse za smještaj i brigu o djeci tokom cijelog dana ili na određen broj sati. Upravo na tome radimo.”
Bonus video:
