nervoza u uniji

Priča o promjeni Šengenskog režima nema veze sa Crnom Gorom

U Šengenskim ugovorima piše svaka članica ima prava da suspenduje slobodan protok ljudi, ali samo u vanrednim okolnostima i na 30 dana...
0 komentar(a)
šengen, Foto: Rojters
šengen, Foto: Rojters
Ažurirano: 26.04.2011. 17:44h

"Dogovori i konsultacije oko Šengenskog režima, nemaju nikakve veze sa bezviznim režimom kojeg odnedavno uživaju zapadnobalkanske zemlje", rekao je na pitanje "Vijesti", Olivje Baji (Olivier Bailly), portparol Evropske komisije.

Evropska komisija danas je bila na mukama da objasni kako dogovor Sarkozija i Berluskonija ne bi trebalo da ima većih posljedica na Šengenski dogovor, odnosno slobodni protok ljudi između država koje su ga potpisale. To su sve države EU osim Britanije i Irske, a uz dodatak tri nečlanice, Švajcarske, Islanda, Norveške.

Suština promjena koje želi Nikola Sarkozi jest da članice Šengena mogu lakše i brže reagovati ako osjete da se radi o "vanrednoj situaciji", odnosno da mogu još lakše i brže nego dosada, postaviti granične kontrole

U Šengenskim ugovorima, od kojih je prvi sklopljen 1985., a posljednji 1990., jasno je navedeno da svaka članica Šengenskog prostora ima prava da suspenduje slobodan protok ljudi, ali samo "u vanrednim okolnostima i na trideset dana, što se može jednom obnoviti ako postoje izvanredne okolnosti".

Nervoza se širi

Ova se klauzula već potezala, recimo kad su se igrale velike međunarodne utakmice visokog rizika. Ali, Evropska komisija danas je dala na znanje da će dodatno definisati šta su to "izvanredne okolnosti".

Paris i Hag traže "pojednostavljenje", odnosno mogućnost da se slobodni režim turističkih tromjesečnih putovanja u Šengenske zemlje lakše i brže suspenduje, " privremeno", i "u vanrednim okolnostima". O ovome će Savjet i Evropski parlament još debatovati

Iako je Evropska komisija nastojala smanjiti nervozu koja se digla oko želja Parisa i Rima da modifikuju Šengenske ugovore, ipak je bilo jasno da ove dvije velike zemlje žele promjene.

To su jasno dale na znanje i u pismu koje su, nakon svog susreta poslale u Brisel. U njemu se traži da Evropska komisija (koja se brine za zajedničke interese članica, za EU kao zajednicu, uvažavajući, ali ne stavljajući u prvi plan interese pojedine članice), preispita njihov zahtijev da se "privremeno uspostavi kontrola na granicama zemalja".

Sarkozi želi kontrolu granice

Evropska komisija, čija je dužnost i odgovornost "čuvanje" raznih ugovora EU, pa tako i Šengenskog, odgovoriće na ovo 4. maja. Neki u EU strahuju da bi zemlje sjeverne Evrope mogle uspostaviti graničnu kontrolu i ostaviti jug Evrope da se sam brine za izbjeglice iz Sjeverne Afrike.

Suština promjena koje želi Nikola Sarkozi jest da članice Šengena mogu lakše i brže reagovati ako osjete da se radi o "vanrednoj situaciji", odnosno da mogu još lakše i brže nego dosada, postaviti granične kontrole. Recimo, Francuska nije imala tu mogućnost, kad su joj stizali vozovi tuniskih migranata iz Italije.

Crna Gora nije u paketu sa Srbijom i Makedonijom

Zemlje Zapadnog Balkana koje su prošle i ove godine dobile bezvizni režim putovanja u zemlje Šengenskog prostora, nalaze se postrani od ove unutarevropske debate, ali nije nemoguće da njome budu dotaknute.

Paris i Hag su u decembru prošle godine tražili da se izmijeni procedura po kojoj se može suspendovati bezvizni režim.

Naime, ta mogućnosti i sada postoji, ali zahtijev članice Šengena koja bi to htjela da učini, mora da prođe kroz evropske institucije, što zahtijeva vrijeme, a ishod je neizvjestan.

Paris i Hag traže "pojednostavljenje", odnosno mogućnost da se slobodni režim turističkih tromjesečnih putovanja u Šengenske zemlje lakše i brže suspenduje, " privremeno", i "u vanrednim okolnostima". O ovome će Savjet i Evropski parlament još debatovati.

Crna Gora nije cilj ovih mjera, nego prvenstveno Srbija i Makedonija, iz kojih je prošle godine bilo veliki broj migranata u neke evropske zemlje, uglavnom Roma i Albanaca iz Južne Srbije i Makedonije.

Preporučujemo za Vas