PRETHODNE TRI GODINE DJELOVAO IZ POZADINE

"Ubijeđeni neonacista" uskoro na čelu Alternative za Njemačku?

Alternativa za Njemačku sve više skreće udesno. Paralelno s tim, unutar stranke traje žestoka borba za vlast
995 pregleda 0 komentar(a)
Heke, Foto: Olaf Kosinsky/Wikimedia Commons
Heke, Foto: Olaf Kosinsky/Wikimedia Commons
Ažurirano: 12.07.2019. 18:53h

Borba za vlast između radikalnih i umjerenih članova desničarskih populista stara je koliko i sama Alternativa za Njemačku (AfD). Neki predsjednici stranke, među njima je i Frauke Petri, morali su da se povuku sa funkcije. Tamo su do sada stalno pobjeđivali oni radikalniji i zbog toga AfD malo po malo sve više skreće u desno. Toliko desno da je u to morala da se uključi i njemačka Služba za zaštitu ustavnog poretka i da djelove partije okarakteriše kao desničarski ekstremizam.

Istovremeno, borba za vlast unutar AfD gotovo i da ne izaziva medijsku pažnju. Šef stranke, Aleksander Gauland, postavlja se zaštitnički prema svima u svojoj partiji. Uključivanje desnog krila u aktivnosti stranke za njega je samo pitanje političke vještine.

Oni radikalni u AfD sami sebe zovu „Krilo“, a njihov šef, Bjern Heke, kaže da oni nisu zvanična partijska organizacija. Grubo rečeno, na istoku je „Krilo“ najuticajnije, dok su na zapadu zemlje umjereniji članovi. Iako bi to moglo i da se promijeni.

Kako izbjeći nadzor Službe?

Dvije stvari bile su razlog da se ponovo rasplamsa borba za vlast unutar AfD. Prvi je Služba za zaštitu ustavnog poretka. AfD je od službe dobila takoreći grejs-period – nije se pojavila u aktuelnom izvještaju. Rukovodstvo stranke reagovalo je na upozorenje i pokretanjem čitavog niza postupaka za isključenje iz partije.

To je između ostalih pogodilo i Doris fon Zajn-Vitgenštajn, šeficu AfD za pokrajinu Šlezvig-Holštajn koja je imala prilično dubiozne kontakte sa otvoreno desnoekstremističkim blokom. Ona je, inače, veoma omiljena u „Krilu“. A njeni vjerni pratioci su je, bez obzira na prijetnju da će biti isključena iz partije, ponovo izabrali za pokrajinsku šeficu. Partijsko rukovodstvo u Berlinu zbog toga je proključalo – oni su htjeli da je se riješe zbog desnoekstremističkog uticaja, odnosno kako bi umakli Službi za zaštitu ustavnog poretka.

Druga savezna pokrajina u kojoj jača „Krilo“ jeste Sjeverna Rajna Vestfalija. U najmnogoljudnijoj pokrajini Njemačke AfD ima oko 5.300 članova, od ukupno 34.000 koliko ima u čitavoj zemlji. Na turbulentnom partijskom kongresu došlo je do otvorene borbe za vlast. Mnogi su podnijeli ostavke, a na čelu je ostalo troje ljudi iz „Krila“.

Sljedeća pokrajina u kojoj bi moglo da se odigra nešto slično jeste Bavarska – i tu se zakuvalo u borbi za vlast.

Posljedice izbora na istoku

Drugi razlog za nove partijske borbe jeste uspjeh Alternative na istoku Njemačke. Prema ispitivanjima javnog mnjenja, AfD bi, nakon izbora u Brandenburgu i Saksoniji, u tim pokrajinama mogla da postane najjača politička snaga. Istraživanja im trenutno daju 20 do 25 odsto glasova. U pokrajinama na zapadu zemlje taj procenat je niži i kreće se oko 10 odsto podrške.

Od vodećih političara Alternative sa istoka već nedjeljama se može čuti poruka: naš radikalniji put je – uspješniji. Na nedavno održanom godišnjem skupu „Krila“, njihov vođa, Bjern Heke, poručio je umjerenima iz Sjeverne Rajne Vestfalije da u njegovoj partiji nema mjesta za one koji bi od AfD-a da naprave „druge liberale“ (FDP): „Idite onda u FDP i ostavite nas na miru!“

Heke uskoro u partijskom rukovodstvu?

Krajnje desno orijentisani Heke je prethodne tri godine djelovao iz pozadine, ali čini se da je to vrijeme sada prošlo. On otvoreno kritikuje predsjedništvo stranke na saveznom nivou, ukazuje na greške unutar partije i u odnosu sa medijima, i govori o „protraćenoj energiji“ koja je, kaže, potrebna za istinski zadatak, a to je: „Lov na politički establišment“.

Ove godine ponovo se bira rukovodstvo stranke. Heke obećava da će to biti neki drugi ljudi. Analitičari procjenjuju da on lično stremi ka vrhu. Tome odgovara i njegov zahtjev za „programskim pomakom“, u smislu restriktivnije politike useljavanja. Alternativa za Njemačku, smatra, mora da se kreće putem „solidarnog patriotizma“. I povrh svega, on ponavlja svoj zahtjev koji je van AfD-a veoma sporan, a to je promjena u kulturi sjećanja, odnosno pomak od „kulta krivice“. Njemci bi trebalo da budu „srećan i životan narod“ i da mogu da žive kao i drugi narodi, poručuje Heke.

To koliko je situacija ozbiljna, u više navrata je ponavljala i nekadašnja članica stranke, publicistkinja Franciska Šrajber. Ona je AfD upoznala do srži. Prema njenim riječima, desničarski ekstremizam je unutar stranke mnogo jači nego što se spolja vidi. A Heke je, smatra Šrajberova, „ubijeđeni neonacista“.