Britanski ekspert za borbu protiv terorizma je rekao da pravosudni sistem igra “ruski rulet” sa javnošću, pošto je otkriveno da je napadač sa Londonskog mosta oslobođen iz zatvora nakon što je proglašen krivim za terorizam.
Kris Filips, bivši šef britanske nacionalne kancelarije za borbu protiv terorizma (Nactso) je pozvao na preispitivanje sistema krivičnog pravosuđa.
“Puštamo ljude iz zatvora, proglašamo ih krivim za veoma ozbiljna djela, a onda ih vraćamo u društvo dok su još radikalizovani”, rekao je Filips.
“Igramo ruski rulet sa ljudskim životima, puštamo osuđene radikalizovane džihadističke kriminalce da šetaju našim ulicama”. Usman Kan (28) je u petak ubio dvije osobe prije nego što ga je policija usmrtila. Noseći lažni samoubilački prsluk i vitlajući kuhinjskim noževima, Kan je krenuo u pohod na konferenciji za rehabilitaciju zatvorenika pored Londonskog mosta. Prolaznici su ga savladali, a policajci upucali.
Odgovornost za napad sinoć je preuzela ekstremistička grupa Islamska država, ali nije pružila nikakav dokaz.
Premijer Boris Džonson, koji je suočen sa prijevremenim izborima 12. decembra, rekao je da je to teroristički napad i obećao da će prekinuti praksu koja omogućava ranije puštanje teških prestupnika iz zatvora, pošto je opozicija napala tu politiku. Kan, čija je porodica iz Kašmira pod pakistanskom kontrolom, proglašen je krivim za učešće u zavjeri inspirisanoj Al kaidom, da se digne u vazduh Londonska berza.
U decembru 2018. je pušten na uslovnu slobodu.
“Ta osoba je bila poznata vlastima, 2012. je osuđena za terorizam”, rekao je glavni britanski policijski zvaničnik za borbu protiv terorizma, Nis Basu. “Sada je ključni dio istrage da ustanovimo kako je uspio da izvede ovaj napad”.
Dvije osobe, muškarac i žena, ubijene su u napadu, koji se dogodio samo nekoliko dana prije nego što će London ugostiti lidere NATO, uključujući predsjednika SAD Donalda Trampa. Muškarac je juče identifikovan kao Džek Merit, diplomac univerziteta Kembridž.
Opoziciona Laburistička stranka, koja u anketama zaostaje za vladajućim konzervativcima, kritikovala je učinak vlade u borbi protiv kriminala.
“Postoje velika pitanja koja zahtijevaju odgovore”, rekao je laburistički gradonačelnik Londona Sadik Kan, istakavši da Britanci mogu biti bezbjedniji, sa više policajaca i više resursa.
“Ne mogu se odvojiti terorizam i bezbjednost od smanjenja resursa policije, mehanizama koje sudije imaju na raspolaganju... Ključna stvar je da moramo podržati policiju i bezbjednosne službe.
“Jedan od najvažnijih instrumenta koje su sudije imale kada su u pitanju opasni, osuđeni kriminalci...bio je taj što su mogli da izriču kazne sa neodređenim trajanjem kako bi zaštitili javnost. To im je oduzela ova vlada”, rekao je Kan.
Britanski ministar za bezbjednost Brendon Luis je odbio da kaže da li napad dokazuje “neuspjeh” vlasti, ali je obećao da će brzo biti razmotrene presude za nasilni kriminal.
On je kazao da je na mjestu pitanje da li se dovoljno oštre kazne izriču osobama koje počine takve zločine.
Povodom navoda gradonačelnika Kana o uticaju smanjenja broja policajaca na bezbjednost, Luis je rekao: “Finansiranje policije za borbu protiv terorizma konstantno raste od 2015, kao i broj policajaca”.
Tokom izborne kampanje 2017, na Londonskom mostu se desio napad kada su trojica ekstremista uletjela kombijem u pješake, a potom napali ljude u okolnoj oblasti. Ubili su osam i ranili najmanje 48 osoba.
Islamska država je preuzela odgovornost za taj napad, ali su britanske vlasti izrazile sumnju u to. Napad 2017. je usmjerio pažnju na smanjenje broja policajaca otkad je Konzervativna stranka preuzela vlast 2010.
Džonson je rekao da se pravila za izricanje kazne moraju postrožiti.
“Odavno govorim da ovaj sistem prosto ne funkcioniše”, rekao je nakon posjete mjestu napada.
“Nema smisla za nas, kao društvo, da osobe koje su proglašene krivim za terorizam, teška krivična nasilna djela, puštamo ranije na slobodu”.
Konzervativci su stali u odbranu nezavisne odluke od prije nekoliko nedjelja da se spusti nivo prijetnje u Britaniji.
Zbog napada u petak, samo 13 dana prije izbora koji bi mogli odlučiti sudbinu izlaska Britanije iz Evropske unije, politički lideri su smanjili intenzitet kampanje.
Ona je do sada bila usredređena na breksit i zdravstvene službe, ali će narednih dana, kako navodi Rojters, vjerovatno uključiti kriminal jer konzervativci nastoje da umanje posljedice incidenta.
“Ova zemlja nikad neće biti zastrašena ili podijeljena ovakvim napadima”, rekao je Džonson novinarima u Dauning stritu.
Inspirisan Al kaidom
Britanske bezbjednosne službe su prije devet godina čule Usmana Kana kako priča o korištenju priručnika za pravljenje bombe. To je bio isječak govora, zajedno sa drugim obavještajnim podacima o zavjeri za bombaški napad na Londonsku berzu, zbog kojeg je britanska policija uhapsila tada 19-godišnjeg Kana i grupu starijih muškaraca 20. decembra 2010.
Osuđen na minimum osam godina zatvora 2012, uz zahtjev da odbor za uslovno oslobađanje procijeni koliko je opasan po javnost prije nego što ga puste, izašao je u decembru 2018 - bez procjene odbora.
Kana je radikalizovala propaganda koju je na internetu širila Al kaida na Arabijskom poluostrvu, a posebno militant Anvar al-Avlaki. Avlaki, kojeg su američki obavještajci identifikovali kao “glavnog za spoljne operacije” jemenskog krila Al kaide, i nazvan “Bin Laden interneta” zbog proklamovanja islamističkih ciljeva na globalnoj mreži, ubijen je u napadu drona CIA 2011.
Kan je bio dio grupe militanata iz engleskog grada Stouk koji su se blisko povezali sa militantima iz Londona i velške prijestonice Kardif.
Londonski i velški članovi zavjere su imali ambiciju da postave bombu u toalet Londonske berze.
Kan je znao za bombaški plan i podržavao ga, te pričao o bombardovanju lokalnih pabova, ali su on i njegova grupa iz Stouka smišljali potencijalno opakiji plan: otvaranje kampa pored džamije u Kašmiru za obuku džihadističkih militanata.
“Stouk grupa je bila, i smatrala se nadomoćnom”, rekao je britanski sudija Alan Vilki kada je osudio Kana 2012. “Sebe su smatrali ozbiljnijim džihadistima od ostalih”.
Kan je planirao da putuje u kamp da usavrši vještine, uključujući obuku za korištenje vatrenog oružja i da izvodi napade u Kašmiru.
“Bili su predvidjeli da se na kraju vrate u Britaniju kao obučeni i iskusni teroristi i da budu na raspolaganju za terorističke napade u ovoj zemlji”, kaže Vilki.
Kada ga je osudio 2012, Vilki je rekao da je bio toliko opasan da mu je odredio zatvaranje na neodređeno vrijeme radi zaštite javnosti, takozvanu IPP kaznu.
“Dugotrajni, praćeni razgovori Usmana Kana o kampu za obuku i njegovi stavovi prema tome i terorizmu su govorili koliko su ozbiljni u svojima namjerama”, rekao je Vilki.
To je zapravo značilo da će on ostati u zatvoru dok god ne bude smatran opasnim za javnost i da bi odbor za uslovno oslobađanje trebalo da da procjenu.
Međutim, konzervativni premijer Dejvid Kameron je 2011. objavio reviziju IPP kažnjavanja i ono je ukinuto 2012.
Pošto se Kan žalio na presudu, apelacioni sud je 2013. poništio odluku o zatvaranju na neodređeni period i izrečena mu je kazna od 16 godina, što je značilo da može da bude oslobođen pošto odsluži polovinu.
Apelacion sud je tada saopštio da bi odbor za uslovno oslobađanje trebalo da razmotri da li je bezbjedno pustiti takve osuđenike. Odbor je juče saopštio da nije bio uključen u odlučivanje o Kanovom slučaju.
Dodao je da je Kan očigledno oslobođen automatski uslovno (kako nalaže zakon), i da slučaj nije poslat Odboru na razmatranje.
Tražio pomoć da se deradikalizuje
Usman Kan je tražio pomoć da se deradikalizuje dok je bio u zatvoru, ali da mu niko nije izašao u susret, rekao je njegov advokat. Vadžarat Šarif je za list “Gardijan” izjavio da je Kan shvatio da je nasilni ekstremizam pogrešan i da je njegovo razumijevanje islama manjkavo.
Kan je takođe bio pristalica ekstremističke grupe Al Muhadžirun, u koju se navodno razočarao pošto je završio u zatvoru. Šarif je rekao da su ga ekstremisti možda ponovo “obradili” nakon oslobađanja, što je imalo pogubne posljedice.
Kan je boravio u jednom hostelu i morao je da se javlja policiji svaki dan, bio je u interakciji za službom za uslovno oslobađanje i morao je da nosi nanogicu.
“U zatvoru je počeo da shvata da njegovo islamsko razmišljanje nije ispravno. Kritikovao je ideologiju Al kaide i nasilni ekstremizam. Uvidio je da je njegovo poimanje islama manjkavo”, ispričao je advokat.
Šarif je dodao da mu se činilo da se Kan rehabilitovao i da je bio uzorni zatvorenik.
“Kritikovao je Islamsku državu prije oslobađanja. Ne znam šta se desilo nakon toga. Možda nije bio dovoljno ideološki snažan da se odupre onima koji su ga radikalizovali”.
Šarif je još rekao da su Kanovi roditelji “pristojni, vrijedni ljudi, prva generacija migranata iz Pakistana”.
Bonus video:
