RUSIJU I NJEMAČKU POVEZUJE I GASOVOD

Posjeta Merkelove Putinu: Podijeljeni zbog Ukrajine, ujedinjeni zbog Trampa

Njemačka i Rusija tradicionalno imaju jake ekonomske veze, a Merkel je uvijek bila dobrodošla u Moskvi
4985 pregleda 0 komentar(a)
Angela Merkel i Vladimir Putin, Foto: AP
Angela Merkel i Vladimir Putin, Foto: AP
Ažurirano: 11.01.2020. 14:25h

Da li je posjeta kancelarke Merkel predsjedniku Putinu znak otopljavanja odnosa? Njemačka i Rusija imaju sličan stav o dešavanjima na Bliskom istoku, a veže ih i novi gasovod. U tim stvarima je Amerika na suprotnoj strani.

Radna posjeta njemačke kancelarke Angele Merkel Moskvi dolazi u draamtičnom trenutku. Iran i Sjedinjene Države napale su jedni druge na iračkom tlu, Iran je napustio međunarodni nuklearni sporazum, a Turska je poslala trupe u Libiju.

Svakako dovoljan razlog da ruski predsjednik Vladimir Putin Aneglu Merkel pozove na sastanak - u subotu u Kremlju.

Sukob Irana i SAD biće glavna tema sastanka, a Merkel i Putin će razgovarati i o Libiji, Siriji i Ukrajini, saopštili su njihovi portparoli.

Njemačka i Rusija tradicionalno imaju jake ekonomske veze, a Merkel je uvijek bila dobrodošla u Moskvi. Međutim, uloga Rusije u ukrajinskoj krizi i aneksija Krima 2014. dovela je do ozbiljnih poremećaja u odnosima dvije zemlje.

Zbližavanje Berlina i Moskve

Aleksandar Baunov, politički posmatrač moskovskog centra Karnegi, rekao je da je „Ukrajina prestala da bude toliko toksična“ za odnose Moskve i Berlina. Kao dokaz otopljavanja odnosa on je ukazao na nedavni napredak u rešavanju ukrajinske krize pod novim ukrajinskim predsednikom Vladimirom Zelenskim.

Merkel i Putin su se možda udaljili zbog ukrajinske krize, ali ih približava „jednostranost i nepredvidivost američkih akcija“, rekao je Baunov za DW, ukazujući na američke sankcije uvedene krajem prošle godine protiv svih koji učestvuju u gradnji rusko-nemačkog gasovoda Severni tok 2. Tu je i odluka američkog predsednika Donalda Trampa da se likvidira iranski general Kasim Solejmani.

Rusko ministarstvo spoljnih poslova osudilo je ubistvo Solejmanija kao „nepromišljeno“, dok je portparol nemačkog ministarstva spoljnih poslova rekao da Berlin nema „informacija koje bi omogućile da vidimo da je napad SAD zasnovan na međunarodnom pravu“.

Smirivanje sukoba

Ruski analitičari rekli su da, nakon američkih akcija na Bliskom Istoku, Merkel i Putin imaju zajednički cilj da spriječe dalju eskalaciju borbi.

„Rusija je zainteresovana da ono što se dešava na Bliskom istoku nema šire, krvavije posljedice“, rekao je ekspert za Bliski Istok Andrej Ontikov. On je dodao da Njemačka i ostatak Evrope mogu da igraju pozitivnu ulogu u smirivanju situacije. „Naravno, Rusija mora da koordinira svoju politiku, uključujući i kooridinaciju sa Evropom.“

Putin možda želi da iskoristi sastanak sa Merkel da predstavi Rusiju kao posrednika na Bliskom Istoku, a Berlin takođe razmišlja kako da najbolje iskoristi Putinov uticaj u tom regionu.

Ruski uticaj raste od ulaska u rat u Siriji 2015. Ruska vojska se bori zajedno s Iranom kako bi podržala sirijskog predsjednika Bašara al Asada, kojeg u Moskvi doživljavaju kao garanta nastavka ruskog uticaja na Bliskom Istoku. Putin je oko Sirije takođe tijesno sarađivao s turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom.

Omid Nuripur, poslanik njemačkih Zelenih zadužen za spoljnu politiku, rekao je za DW: „Putin se pretvara da ima uticaj u Iranu. Tako da se nadam da će ga njemačka kancelarka nagnati da ubijedi Irance da ne preduzimaju mjere odmazde.“

Kremlj neprestano pokušava da nagovori Njemačku i EU na bliske odnose, prikazujući SAD kao nepouzdanog partnera, posebno nakon Trampove odluke da jednostrano napusti iranski nuklearni sporazum. I Njemačka i Rusija se zalažu za spas ovog sporazuma, čak i nakon što ga je u nedjelju napustio i Iran.

Mirovni pregovori za Libiju u Berlinu?

Moskva i Berlin su takođe pozvali na prekid sukoba u Libiji. Borbe oko Tripolija i Sirts eskalirale su nedavno, pošto je takozvana Libijska nacionalna armija pod vođstvom generala Kalife Haftara napredovala boreći se protiv snaga lojalnih vladi Nacionalnog jedinstva sa sjedištem u Tripoliju. Njemačka je upozorila da Libija može postati „druga Sirija“.

Njemačka je ponudila da održi mirovnu konferenciju za sukobljene strane. Takozvani Berlinski proces bi mogao da otpočne u narednim nedjeljama, mada još nije određen datum. Jirgen Hart, poslanik Demohrišćana, rekao je da bi održavanje konferencije bio „veliki diplomatski uspijeh“.

Putin je u sredu objavio zajedničko saopštenje sa Erdoganom izrazivši podršku konferenciji u Njemačkoj, mada su obojica lidera rekli da se rezultati mogu postići samo „uz učešće i posvećenost Libijaca i susjednih zemalja“. Putin i Erdogan takođe su pozvali na prekid vatre, počev od nedjelje, 12. januara.

Moskva nikada nije zvanično razjasnila na čijoj je strani u sukobu u Libiji, iako je u medijima objavljeno da se ruski plaćenici bore na strani generala Haftara. Turska je prošle nedjelje poslala trupe da podrže vladu u Tripoliju.

Sastanak u Moskvi mogao bi pokazati koliki diplomatski uticaj Merkel zapravo ima u Libiji i na Bliskom istoku. Prema Fjodoru Lukijanu iz Ruskog saveta za međunarodna pitanja, Putin je glavni u pregovorima o regionu. „Njemačka je ovde pasivan igrač, posmatrač sa strane. Rusija je ključni igrač na Bliskom Istoku“, rekao je on za DW.