KRIMINALNE ORGANIZACIJE IZVUKLE MILIONE EURA IZ FONDOVA EU

Fondovi EU mafiji unosniji od reketa i pljački

Sicilijanski kriminalni klanovi na prevaru uzeli milione eura iz poljoprivrednjih fondova Evropske unije
4826 pregleda 0 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Injacio di Vinčenco, poljoprivrednik u sicilijanskom gradu Tortoriči, primio je neželjen poziv: visoko rangirani član lokalne mafije tražio je od njega uslugu.

Đino Bontempo želio je da iznajmi Vinčencovu zemlju kako bi tražio unosne dotacije od EU u ime njegove kćerke. To je bila ponuda koju Vinčenco nije mogao da odbije.

U razgovoru sa policijom 2017. godine, on je objasnio kako je pristao na taj zahtjev mada mu zakup nikada nije plaćen. „Onog koji se ponaša kao ovca pojede vuk“, kazao je on.

Tokom proteklih deset godina, kriminalne organizacije su izvukle milione eura iz poljoprivrednih fondova EU, pokazala je istraga u kojoj je na Siciliji učestvovalo 600 policajaca, a koja je kulminirala 15. januara kada su uhapšene 94 osobe. Među uhapšenima je bio i Bontempo, optužen za prevaru, iznuđivanje i mafijaško udruživanje. U dokumentu italijanskog Senata on je imenovan kao mafijaški bos, ali on tvrdi da je nevin povodom razloga hapšenja.

Kriminalne organizacije sve više mijenjaju tradicionalni porodični način poslovanja koji se zasnivao na iznuđivanju i pljačkama i okreću se dotacijama EU koje im pružaju unosniji priliv novca.

Istraga je otkrila „značajnu evoluciju“ kriminalne aktivnosti, napisali su istražitelji u izvještaju u koji je „Politiko“ imao uvid. „Zadržavajući klasične kriminalne aktivnosti poput droge i iznuđivanja... njihov glavni posao je postalo varanje EU, koje se pokazalo mnogo unosnije i manje rizično“.

„Više nema potrebe da pljačkaju banke, kazao je general Paskvale Anđelosanto, šef ROS-a, specijalne jedinice za borbu protiv terorizma i organizovanog kriminala. „Imaju nove načine da steknu bogatstvo koje im bez ikakvo rizika stiže na adresu“, kazao je on za „Politiko“.

Pored zemjišta poljoprivrednika, klanovi su iznajmili preko tendera hiljade hektara državnog zemljišta. Pošteni poljoprivrednici su izbjegavali takve aukcije, tako da direktne prijetnje nijesu ni bile potrebne.

„Dovoljno je prezime da izazove strah, nema potrebe za oružjem“, objasnio je pukovnik Đerardo Mastrodomeniko, šef finansijske policije u Mesini.

Dotacije EU se dodjeljuju na osnovu posjedovanja zemljišta a ne na osnovu proizvodnje, tako da se mafija uopšte ne bavi poljoprivredom. Rezultat je „razarajući fenomen“, napisali su istražitelji u nalogu za hapšenje. Pošteni poljoprivrednici gube ključne fondove, a EU sa druge strane finansira ostale kriminalne aktivnosti mafijaških klanova.

EU isplaćuje oko 60 milijardi dolara poljoprivrednih dotacija svake godine, oko 37 odsto ukupnog budžeta. Ovaj novac ima za cilj da pomogne poljoprivredi i stočarstvu, i održavanju poljoprivrednih zajednica. Međutim širom kontinenta, nedostatak kontrole je učinio da sistem dodjele dotacija bude podložan malverzacijama.

Međutim, mada Evropska komisija do sada nije uspjela da učini mnogo u suzbijanju korupcije i implementaciji bezbjednosnih ograničenja, nacionalne policijske snage počinju da obraćaju pažnju na ovaj problem. Četvorogodišnja istraga na Siciliji, prva te vrste, vjerovatno će poslužiti kao primjer za istrage u drugim zemljama.

Na meti pretresa i hapšenja sprovedenih u januaru bila su dva mafijaška klana povezana sa Tortoričijem u planinama Nebrodi, oblasti gdje se nalazi zaštićeno zemljište na 86000 hektara.

Porodice Bontempo Skavo i Batanezi su navodno iz poljoprivrednih fondova EU nezakonito uzele 10 miliona eura.

Klanovi su iznajmljivali zemlju za 36 eura po hektru godišnje, a tražili između 800 i 1300 eura dotacija po hektru. Za hiljadu hektara dobijali su 7 do 8 miliona eura tokom sedmogodišnjeg budžetnog ciklusa EU, što znači profit od dvije do tri hiljade procenata.

Hapšenjima je raskrinkana cijela hijerarhija klana, tvrde istražitelji, a među uhapšenima su i državni službenici, političari i zvaničnici uz čiju pomoć je sprovođenja prevara.

Optuženi su bili izuzetno drski u svojoj prevari. Oni su tražili dotacije i za zemljište koje uopšte nije bilo u njihovom vlasništvu, uključujući i parcelu u vlasništvu Katoličke crkve i još jednu na kojoj je izgrađena pruga.

Jedna osumnjičena mafijašica, Katja Kraši, tražila je dotacije za zemljište na kojem je tvrdila da uzgaja stoku. U stvarnosti, zemlju je koristila američka mornarica za satelitske komunikacije, navodi se u optužnici. Druga žena je tvrdila da je u jednom danu iznajmila zemlju od 500 ljudi, od kojih je 77 preminulo.

Dvije porodice su povezane rodbinskim vezama. Vodili su žestoke rivalske ratove, sa 45 mafijaških pogubljenja i nestanaka u periodu između 1986. i 1993.

Međutim, blagostanje zahvaljujući EU fondovima izgleda da je pomirilo klanove. Oni su postigli dogovor da podijele zemlju i prihode.

„Oni su bukvalno napravili mapu i podijelili zemlju, a svaki klan je poštovao tuđu teritoriju“, kazao je Mastrodomeniko.

I mada su klanovi umiješani u malverzacije sa zemljištem, metode su nove a njihovi protivnici u krivičnom pravosudnom sistemu treba da razviju nove instrumente u borbi protiv biznisa sa dotacijama.

„Moramo da dokažemo da je došlo do sistemske prevare i mafijaške metodologije. Samo tako možemo dobiti pristojne kazne za njih“, kazao je Mastrodomeniko.

Vlasti u Nebrodiju postale su svjesne prevare sa dotacijama 2012. godine, i zbog toga su 2016. uvedene obavezne provjere za svakoga ko želi da iznajmi državno zemljište, što je refdorma koja je saada postala zakon.

Čovjek koji stoji iza ove ključne reforme, Đuzepe Antoči, tadašnji predsjednik nacionalnog parka Nebrodi bio je meta atentata 2016. godine. To je bio najozbiljniji mafijaški napad od ubistava istražitelja 1990-ih.

Antoči sada živi pod zaštitom naoružanih čuvara, što je cijena napada na mafiju tamo gdje ih najviše boli, a to je u njihove novčanike.

„Sve im oduzimamo, novac, zemlju i najvažniju svar koju imaju, poštovanje ljudi kroz zemlju koju kontrolišu“, kazao je on za „Politiko“.

Antoči smatra da je četvorogodišnja istraga dotakla samo vrh ledenog brijega: „Ovo su samo dvije porodice“, kazao je on. Sicilija je dobila pet milijardi eura iz fondova EU tokom proteklog sedmogodišnjeg budžetnog ciklusa.

Kučijak istraživao prevaru sa dotacijama u Slovačkoj

Zloupotreba sistema nije ograničena samo na Italiju. Novinar Jan Kučijak ubijen je 2018. godine dok je istraživao navode o umiješanosti mafije u prevaru sa dotacijama u Slovačkoj. Mafijaši su snimljeni kako planiraju da model prevare izvezu u Rumuniju, kazali su istražitelji.

Do sada poljoprivredne dotacije su bile sveti gral EU, i smatrane su osnovom izgradnje bezgranične ekonomije. Stoga kako se diskusija o poljoprivrednoj politici nastavlja, EU će možda pokušati da to predstavi kao nekoliko loših jabuka, a ne kao suštinski trulo drvo.

Italijanska policija je voljna da sarađuje na međunarodnom nivou, ali često kako i sami priznaju, mafijaši su korak ispred njih, a kultura prevare je u pojedinim oblastima duboko ukorijenjena.

Za borbu protiv zloupotrebe fondova EU potrebni su ogromni resursi. Istražitelj Salvatore Mastroeni kazao je za list „Gazela dela sud“: „U Tortoričiju treba da ozvučimo čak i vazduh i drveće“.

Prevela i priredila: Nada Bogetić