STRATEGIJA U BORBI SA KORONAVIRUSOM

Fotografije iz Švedske obišle su svijet: Život koji se odvijao uobičajeno je ipak u domenu mita, mnogo toga je zatvoreno

Nedavno je došlo do globalna rasprave oko toga da li je Švedska usvojila razuman i održiv plan ili nenamjerno ubacila svoje stanovništvo u eksperiment koji izaziva nepotrebne smrtne slučajeve i ne može da uspije da kontroliše širenje COVID-19
12940 pregleda 10 komentar(a)
Detalj iz Švedske, Foto: Beta/AP
Detalj iz Švedske, Foto: Beta/AP

Švedska strategija u borbi sa koronavirusom koja je podrazumijevala da veliki dio društva ostavi na otvorenom široko je podržana. Osmislili su je naučnici i podržala ju je vlada, ali u nju nijesu uvjereni svi virusolozi u toj zemlji, piše BBC, a prenosi Nedeljnik.

U Švedskoj nije bilo karantina. Fotografije skučenih barova na otvorenom i dugi redovi za sladoled uz obalu obišle su svijet, ali je život koji se odvijao uobičajeno ipak u domenu mita.

Mnogo toga je u toj zemlji zatvoreno. Međutim, podaci govore da se velika većina stanovništva ipak pridržavala socijalnog distanciranja, što je srž švedske strategije u suzbijanju virusa.

Korišćenje javnog prevoza je značajno opalo, a veliki broj zaposlenih radi od kuće, a većeina se suzdržavala putovanja tokom nedavnog uskršnjeg vikenda. Vlada je takođe zabranila okupljanja više od 50 ljudi i posjete staračkim domovima.

Otprilike, 9 od 10 Šveđana kaže da se drži na najmanje metar udaljenosti od drugih u poređenju sa sedam do 10 prije mjesec dana, pokazalo je veliko istraživanje koje je sprovela agencija Novus.

Posmatrano iz ugla švedske uprave za Švedske agencije za javno zdrvalje, način na koji su Šveđani reagovali trebalo bi proslaviti, iako treba biti oprezan.

Nedavno je došlo do globalna rasprave oko toga da li je Švedska usvojila razuman i održiv plan ili nenamjerno ubacila svoje stanovništvo u eksperiment koji izaziva nepotrebne smrtne slučajeve i ne može da uspije da kontroliše širenje COVID-19.

Na odjeljenima intenzivne njege još ima prostora, a nova terenska bolnica tek treba da se iskoristi.

“U velikoj mjeri uspjeli smo da postignemo ono što smo zacrtali”, rekao je epidemiolog Anders Tegnel.

“Švedsko zdravstvo nastavlja da radi, u osnovi sa puno stresa, ali na način da odvrati pacijente”, rekao je on.

Za razliku od drugih zemalja u kojima su se politički lideri suočili sa nacionalnim odgovorom na krizu, Tagnel je u Švedskoj vodio većinu konferencija za novinare. Njegova obraćanja bila su zasnovana uglavnom na činjenicama, sa fokusom na brojeve, a manje na emocionalni uticaj krize na žrtve i njihove porodice.

Švedska odluka da ostavi veći dio društva na otvorenom, za razliku od većine drugih evropskih država, uslijedila je nakon što je tim doktora Tegnela koristio simulacije koje su predviđala ograničeniji uticaj virusa u odnosu na veličinu populacije.

Pored toga, Švedska agencija za javno zdravlje rano je pomenula ideju da je veliki dio slučajeva koronavirusa blag i negitala da je njena strategija bila zasnovana na krajnjem cilju formiranja kolektivnog imuniteta.

Osnovni cilj bio je uvođenje strogih mjera socijalnog distanciranja u dužem vremenskom periodu. Škole za mlađe od 16 godina ostale su otovorene kako bi roditeljima, zaposlenim u ključnim oblastima, bio omogućen rad.

Sve ostale nordijske zemlje odlučile su se za stroža privremena ograničenja, mada su neka od njih ublažena.

Švedska koja broji 10 miliona stanovnika ostaje među 20 prvih zemalja na svijetu kada je u pitanju ukupan broj slučajeva, iako uglavnom testira samo one sa jakim simptomima. Sada se uvode raširenija testiranja koja obuhvataju zaposlene na ključnim radnim mjestima.

Švedska ima i višu stopu smrtnosti u odnosu na broj stanovnika nego bilo gdje drugdje u Skandinaviji.

Za razliku od nekih zemalja, švedska statistika uključuje smrtne slučajeva starijih osoba o kojima postoji posebna briga i koji čine oko 50 odsto smrtnih slučajeva. Dr Tegnel prizanje da je to glavna briga.

Strani rezidenti, posebno oni iz Somalije, koji vjerovatno žive u višegeneracijskim domaćinstvima, takođe su previše zastupljeni u statistikama.

“Previše ljudi umire”, rekla je Klaudija Hanson, epidemiolog sa Insituta Karolinska, najveće švedske ustanova za medicinska istraživanja. Ona je kritična prema vladinom pristupu i tvrdi da je veći dio društva trebalo da bude zatvoren u martu, dok zvaničnici ne ustanove situaciju.

Dr Hanson je jedna od 22 naučnika koji su prošle nedjelje u vodećem švedskom dnevnom listu napisali da su zvaničnici koji donose odluke bez talenta.

Ali glavni epidemiolog, Anders Tegnel, široko je popularan u Švedskoj. Iskusni naučnik sa više od 30 godina iskustva u medicini, poznat je po svom opuštenom ponašanju.

“Mislim da ga ljudi vide kao snažnog vođu, ali su oprezni u onome što on govori”, rekla je Ema Frans, švedski epidemiolog.

Ona tvrdi da mnogi domaći i međunarodni mediji “traže konflikt” u naučnoj zajednici, dok vjeruje da postoji konsenzus da je pristup Andersa Tegnela “prilično pozitivan” ili barem “ne gori od drugih strategija”.

Istorija će suditi koje su zemlje imale pravo. Ali najnovnija naučna rasprava usredređena je na broj Šveđana koji su mogli da se zaraze virusom bez ispoljavanja bilo kakvih simptoma.

Ovo je važno jer mnogi naučnici vjeruju da Šveđani mogu da završe sa mnogo većim nivoom imuniteta u poređenju sa onima koji žive pod strogim karantinskim propisima.

Izveštaj Švedske agencije za javno zdralje od ove nedjelje sugeriše da će oko trećina ljudi u Stokholmu biti zaraženo do početka maja.

To je kasnije revidirano na 26 odsto, nakon što je Agencija priznala da je pogriješila u proračunu. Nekoliko drugih naučnika ponudilo je još veće brojeve.

Jedni vjeruju da će najmanje polovina građana Stokholma imati virus do kraja mjeseca, što bi moglo da bude više od polovine švedskog stanovništva.

I dok se ne razvije vakcina, epidemiolog Ema Frans kaže da će imunitet “vjerovatno biti važan” za Švedsku.

“Ako ne dugoročni, čak i da dobijemo kratkotrajni imunitet možda će biti dovoljno da zaustavimo pandemiju”, rekla je dr Frans.

Šta će se dalje događati u Švedskoj može u velikoj mjeri da zavisi od ljudi koji se budu pridržavali socijalnog distanciranja.

Neki Šveđani su u krizi odgovorili “izlivom nacionalizma” i “osjećanjem ponosa” jer Švedska odstupa od evropske norme, kaže profesor Nikolas Ailot, politikolog.

To bi moglo da podstakne Šveđane da se pridržavaju preporuka, ali zemlja nikako nije ujedinjena. Na društvenim mrežama došlo je do glasnog neslaganja onih koji se zalažu za jače mjere.

U međuvremnu, neki stanovnici Švedske vjeruju da je kriza prošla.

Iako se pokazalo da stanovnici Stokholma više vremena provode u centru grada nego prije dvije nedjelje, švedska policija izrazila je zabrinutost zbog pretrpanosti žarišta noćnog života.

Premijer Stefan Lofven je upozorio da nije vrijeme za opuštanje, već za druženje sa prijateljima i porodicom.

Sa proljećnim vremenom koje dolazi poslije duge i mračne zime u Švedskoj, to je možda lakše reći, nego učiniti.

Preporučujemo za Vas