ANKETA PRIVATNE TELEVIZIJE TVN24

Poljska žuri sa izborima, predsjedniku Dudi slabi podrška

Majske izbore onemogućila je pobuna manjeg partnera u vladajućoj koaliciji, stranke Sporazum i njenog lidera bivšeg vicepremijera Jaroslava Govina i Kačinjski je bio prinuđen da odustane od izbora 10. maja
314 pregleda 0 komentar(a)
Adnžej Duda, Foto: AP
Adnžej Duda, Foto: AP

Vladajuća poljska konzervativna stranka Pravo i Pravda žuri sa izborima za predsjednika Poljske i nastojaće da se održe najkasnije 28. juna, pošto njihov kandidat, sadašnji predsjednik Adnžej Duda, kako počinju da se osjećaju ekonomske posljedice pandemije gubi podršku i ona je sada za čak 20 odsto manja nego sredinom aprila.

Kada bi izbori bili održani sada, za kandidata vladajućih konzervativaca predsjednika Dudu glasalo bi 39 odsto birača, dok je u istoj anketi agencije Kantar prije mjesec dana za sadašnjeg predsjednika namjeravalo da glasa 59 odsto anketiranih, javlja poljska privatna televizija TVN24. 

U drugi krug bi sa Dudom ušao novi kandidat opozicione liberalne Građanske platforme, popularni gradonačelnik Varave Rafal Tšaskovski na osnovu 18 odsto osvojenih glasova u prvom krugu, dok je na trećem mjestu nezavisni kandidat, publicista i voditelj programa na raznim televizijama, Šimon Holovnja koji bi osvojio 15 odsto glasova, što je za osam odsto više nego prije mjesec dana.

Prema toj anketi raspoloženja birača u drugom krugu predsjednik Duda pobijedio bi sa neznatnom prednošću svakog od preostalih osam protivkandidata a izlaznost bi bila daleko veća nego da su izbori održani glasanjem poštom 10. maja, kako je pokušavala po svaku cijenu da izdejstvuje poljska vladajuća stranka i tokom ljeta na izbore bi izašlo 78 odsto anketiranih.

"Želimo da izvršimo naše ustavne obaveze i danas planiramo da izbori budu 28. juna. Kasniji termin ne bi bio u redu zato što 6. avgusta ističe mandat predsjedniku a zbog rokova moglo bi da se desi da bi Vrhovni sud potvrdio izbore poslije tog termina", kazao je u četvrtak poljski premijer Mateuš Moravjecki.

Vladajući poljski konzervativci Jaroslava Kačinjskog nastojali su po svaku cijenu da organizuju izbore 10. maja, kako je određeno prije izbijanja pandemije virusa korona, uprkos upozorenjima opozicije, ali i ministra zdravlja Lukaša Šumovskog i apelu Poljske katoličke crkve da je otvaranje birališta u jeku pandemije suviše veliki rizik po zdravlje i živote birača.

Ankete su kandidatu konzervativaca, predsjedniku Dudi, predviđale pobjedu već u prvom krugu, ako izbori budu održani 10. maja, prije nego što Poljake počnu da pogađaju ekonomske posljedice pandemije COVID19 i epidemioloških restrikcija i dok je glavna opoziciona stranka, Građanska platforma, imala slabog kandidata - bivšu predsjednicu Sejma poljskog parlamenta Malgožatu Kidava-Blonsku.

Majske izbore onemogućila je pobuna manjeg partnera u vladajućoj koaliciji, stranke Sporazum i njenog lidera bivšeg vicepremijera Jaroslava Govina i Kačinjski je bio prinuđen da odustane od izbora 10. maja a kao kompromis usvojena je u Sejmu 12. maja nova izmjena Izbornog zakona, po kojoj će Poljaci glasati normalno na biralištima ili poštom ako tako žele.

Državna izborna komisija našla je solomonsko rješenje i usvojila odluku da izbori 10. maja jesu održani iako nisu a pošto zbog zatvorenih birališta nije moglo da se glasa za kandidate u roku od 14 dana moraju da se raspišu novi.

"Nadam se da nas je priča oko prethodnih izmjena Izbornog zakona naučila da treba da sjednemo o postignemo konsenzus. Sve vrijeme računam na to da će se politička klasa otrijezniti i tako odrediti izborni kalendar da izbori mogu da se održe u svoj svojoj ljepoti", kazao je juče o haosu oko poljskih izbora agenciji PAP šef Državne izborne komisije Silvester Marćinjak.

Šef poljske izborne komisije upozorio je povodom termina 28. juna da bi bio moguć ukoliko bi izmjene zakona već prošle kroz Senat poljskog parlamenta ali odbori izmjene razmatraju tek ove sedmice i nejasno je kada će ih Senat usvojiti, najvjerovatnije sa svojim amandmanima, tako da će izmjenjeni zakon morati ponovo na glasanje u Sejm.

"Izborni kalendar mora da omogući kandidatima realne uslove da koriste svoja prava. Realni rok da se prikupi 100.000 potpisa podrške sigurno nije jedan dan, ni tri dana. Državna izborna komisija mora da dobije dovoljno vremena da provjeri potpise a provjera potpisa jednog kandidata u prosjeku komisiji traje tri dana", kazao je Marćinjak poljskoj novinskoj agenciji.