BJELORUSIJA ZAKORAČILA U NOVU ERU

Novi lider ili nastavak krvavog obračuna?

Bjelorusija nakon izbora zakoračila u novu eru, neki eksperti upoređuju situaciju s revolucijama 1989. u kojima su zbačeni komunistički režimi u Evropi

46619 pregleda 85 reakcija 16 komentar(a)
Policija je brutalno pretukla Jevgenija Zajčkina (35), Foto: Reuters
Policija je brutalno pretukla Jevgenija Zajčkina (35), Foto: Reuters

Bjeloruska opozicija optužila je juče predsjednika Aleksandra Lukašenka da je na prevaru došao do još jedne izborne pobjede, a krvavi sukobi između policije i demonstranata su izazvali kritike Zapada i pozive da se ponovo uvedu sankcije.

Prema zvaničnim rezultatima, Lukašenko je osvojio 80 odsto glasova, a njegova glavna rivalka Svetlana Tihanovskaja samo 9,9 procenata.

“Vlasti nas ne slušaju. Vlast mora da razmisli o mirnim načinima za predaju vlasti,” rekla je Tihanovskaja, koja je ušla u trku pošto je njen suprug bloger poslat u zatvor.

Vjerujem svojim očima: Tihanovskaja
Vjerujem svojim očima: Tihanovskajafoto: Reuters

“Naravno da ne priznajemo rezultate”, dodala je.

Strani posmatrači od 1995. nisu ocijenili izbore u Bjelorusiji kao fer i slobodne, a uoči glasanja, opozicioni kandidati su poslati u zatvor, a protiv drugih koji su izrazili protivljenje, otvorene su krivične istrage.

Lukašenkovu pobjedu su odmah prihvatili lideri Rusije i Kine, Vladimir Putin i Si Đinping. Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski nije čestitao Lukašenku i u saopštenju je pozvao na uzdržanost.

Njemačka je pozvala da Evropska unija razmotri sankcije Bjelorusiji koje su ukinute 2016. u cilju pospješivanja boljih odnosa.

Bijela kuća je saopštila da su SAD zabrinute povodom izbora i pozvale su vladu Bjelorusije da se uzdrži od upotrebe sile.

Zapad pokušava da namami Bjelorusiju i izvuče je iz ruske orbite.

Sinoć su izbili novi sukobi između policije i demonstranata u Minsku. Rojters je prenio da su policajci vukli demonstrante iz mase i tukli ih pendrecima, a desetine su privedene. Policija je, takođe, blokirala puteve u prijestonici. Policija je u nedjelju veče primijenila silu da rastjera hiljade građana koji su protestovali zbog, kako su rekli, izborne farse.

Juče su društvene mreže preplavili pozivi na nove proteste. Lokalni mediji su objavili da je organizovan djelimični štrajk u jednoj fabrici čelika u znak protesta protiv Lukašenka.

Tihanovskaja, čiji mitinzi su privukli najveće mase od pada SSSR-a 1991, rekla je novinarima da sebe smatra pobjednikom izbora i da je počinjena masovna prevara.

“Vjerovaću sopstvenim očima - većina je bila za nas”, kazala je u Minsku.

Sinoć je privedeno na desetine demonstranata
Sinoć je privedeno na desetine demonstranatafoto: Reuters

Opozicija sada želi novo brojanje glasova na biračkim mjestima gdje tvrde da je bilo problema, kazali su njeni saradnici, i najavili nastavak protesta. Oni su poručili da su spremni da razgovaraju s vlastima.

Lukašenko, međutim, ne šalje nikakav signal da bi se mogao povući.

“Odgovor će biti primjeren. Nećemo dozvoliti cijepanje ove zemlje”, poručio je 65-godišnji Lukašenko.

On je ponovio optužbe da mračne sile u inostranstvu pokušavaju da manipulišu demonstrantima kako bi ga zbacili, što, kako je poručio, nikad neće dozvoliti.

“Pokušavaju da izazovu haos. Ali, već sam upozorio: neće biti nikakve revolucije.”

Šef diplomatije Evropske unije i njen komesar za proširenje, poručili su da je izbore obilježilo “prekomjerno i neprihvatljivo nasilje države nad mirnim demonstrantima”.

“Osuđujemo nasilje i pozivamo da se smjesta oslobode svi koji su privedeni sinoć”, naveli su Žozep Borel i Oliver Varhelji u zajedničkom saopštenju.

Na protestima nakon proglašenja rezultata, policija je privela oko tri hiljade ljudi, saopštilo je ministarstvo unutrašnjih poslova.

Lukašenko vlada četvrt vijeka koristeći taktiku zasnovanu na stabilnosti, pa se ne sumnja da će aktuelni događaji zauvijek promijeniti politiku i njegovu poziciju u Bjelorusiji, ocjenjuje britanski “Gardijan”.

Ono što nije jasno je da li će nova politička era koja će uslijediti nakon protesta biti dinamične promjene i nova vlada, ili dugotrajni i nemilosrdni obračun.

“Ovo je zemlja koja je prilično ujedinjena, uzduž i poprijeko, u bijesu”, kaže za “Gardijan” Najdžel Gold Dejvis, bivši britanski ambasador u Bjelorusiji, a sada analitičar Međunarodnog instituta za strateške studije. On je situaciju uporedio s revolucijama 1989. koje su srušile komunističke režime širom Evrope.

Vlasti su vjerovale da mogu slobodno pustiti Tihanovskaju da učestvuje, kako bi stvorili privid demokratske konkurencije. Ona je, međutim, nastupila kao ozbiljan protivnik i obećala je da će brzo raspisati nove, slobodne izbore ako pobijedi.

“Ovakva vrsta ‘incidenta’ može se desiti u starijim autokratijama. One pokušavaju da eliminišu moguće konkurente, ali se okreću elitama i figurama koje liče ne njih”, kaže Ekaterina Šulman, ruska politikološkinja.

“Gardijan” navodi da je kontrast između dvije vizije Bjelorusije bio vidljiv u predizbornim obraćanjima. Ljutiti Lukašenko je na sastanku grdio funkcionere u odijelima i smrknutog lica, dok je Tihanovskaja okupljala hiljade ljudi na protestima, čak i u malim gradovima.

“Osnovni politički zahtjev nije da to bude žena umjesto muškarca, ili mlada umjesto starije osobe, nego drugačiji oblik političke komunikacije i drugačija vrsta razgovora između naroda i vlasti. I tu razliku možete veoma dobro vidjeti i čuti ako slušate govore predsjednika i opozionog lidera”, kaže Šulman.

“Gardijan” ocjenjuje da bi se “bezočnost falsifikovanja nedjeljnih izbora mogla ispostaviti kao kontraproduktivna”. “Da je zvanični rezultat bio 55 odsto za Lukašenka, uz izjavu da je čuo narod i da će krenuti u novu i pomirljivu eru, mogao je ograničiti bijes na građane koji su uobičajeno politički aktivni.” Ovako je, izgleda, naljutio mnoge koji nikad ranije nisu protestovali.

Lukašenkovi komentari da su oni koji stoje iza protesta ovce kojima se manipuliše spolja, takođe nisu bili od pomoći.

“Duh je izašao iz boce i neće se vratiti”, smatra Gold-Dejvis.

Unutar Bjelorusije, naredni dani će testirati i riješenost demonstranata i lojalnost represivnih struktura koje je Lukašenko izgradio, piše “Gardijan”. Imajući u vidu da su se protesti prošili na sve djelove zemlje, postavlja se pitanje da li on ima dovoljno policije za suzbijanje nereda, da li će izolovani izvještaji da neki policajci u manjim gradovima odlažu štitove postati širi fenomen i u kojoj mjeri Lukašenko može računati da će vojska, koja ranije nije angažovana za unutrašnju represiju, sprovoditi njegova naređenja.

“On zavisi od svoje naroužane birokratije. Oni su sada suočeni s dilemom da li će puno uložiti u to da zadrže starog lidera na vlasti ili da li je on postao teret tako da je za njihov interes bolje da ga se oslobode”, izjavila je Ekaterina Šulman za “Gardijan”.

Putin koristi priliku da prigrli Bjelorusiju

Smatra se da bi u onome što slijedi, od ključnog značaja mogla biti uloga Rusije. Dvije države su teoretski konfederacija, iako nijedna institucija tog saveza nikad nije materijalizovana jer se Lukašenko boji da puno veći komšija ne poklopi njegovu državu od devet i po miliona stanovnika.

Ako Lukašenko preživi, Rusija bi mogla vidjeti priliku da pojača kontrolu nad Bjelorusijom.

“Putin neće željeti da vidi kako još jednog susjednog lidera ruše ulični protesti, ili kako se još jedan djelimični saveznik odlučno okreće prema Evropi”, piše “Gardijan”.

Putin je juče rekao da želi da Bjelorusija ponovo aktivira planove za tješnjom integracijom s Rusijom.

Bjelorusija je ključna za tranzit ruske nafte prema Zapadu, a Moskva je odavno vidi kao korisnu tampon zonu između sebe i NATO-a, piše Rojters.

“Nadam se da će vaša državna aktivnost olakšati uzajamno korisne rusko-bjeloruske odnose u svim oblastima, produbiti saradnju unutar Savezne države i pospješiti proces integracija”, naveo je Putin u telegramu čestitke Lukašenku.

Putin je takođe izrazio nadu da će se Bjelorusija opredijeliti za tješnje vojno-političke veze s Rusijom unutar odbrambenog bloka kojem obje pripadaju.

Rojters podsjeća da je Lukašenko godinama pokušavao da zavadi Rusiju sa Zapadom i Kinom, igrajući toplo-hladno povodom tješnjih odnosa s Moskvom.

Oklijevao je da se dublje integriše nakon što je Rusija smanjila subvencije bjeloruskom energetskom sektoru, a u predizbornom govoru je kritikovao Rusiju, rekavši da je nekadašnje bratske odnose svela na partnerske.

Lukašenko je prošle nedjelje rekao da su naftni sporovi s Rusijom ostavili njegovu državu bez 700 miliona dolara nakon što ranije ove godine nisu postigli sporazum o snabdijevanju naftom.

On je, takođe, odbacio ponude Rusije za otvaranje vazduhoplovne baze na teritoriji Bjelorusije i optužio ju je da je uoči izbora poslala plaćenike da pomognu u izazivanju revolucije, što je Moskva kategorično odbacila.