i policija krenula da odbija poslušnost

Raste pritisak na Lukašenka

Tihanovskaja pozvala pristalice da traže istragu povodom tvrdnji da su izbori pokradeni
 

40796 pregleda 220 reakcija 37 komentar(a)
Neki pripadnici snaga bezbjednosti spustili štitove, Foto: Reuters
Neki pripadnici snaga bezbjednosti spustili štitove, Foto: Reuters

Liderka bjeloruske opozicije Svetlana Tihanovskaja pozvala je juče na nove proteste i ponovno brojanje glasova, pojačavajući pritisak na predsjednika Aleksandra Lukašenka.

Na snimku postavljenom na Jutjub, Tihanovskaja je iz egzila u Litvaniji pozvala pristalice da traže zvaničnu istragu povodom navoda da je Lukašenko pokrao predsjedničke izbore održane u nedjelju.

Ubijena su najmanje dva demonstranta, a hiljade su pritvorene u nasilnom obračunu ove nedjelje, zbog čega je Evropska unija odlučila da uvede nove sankcije Bjelorusiji.

“Bjelorusi više nikad neće željeti da žive sa starim vlastima”, rekla je Tihanovskaja. Hajde da odbranimo naš izbor. Nemojte da se držite po strani. Naš glas se mora čuti”.

Desetine hiljada građana je izašlo na ulice šesti dan zaredom, tražeći da se Lukašenko povuče. Pridružili su im se radnici nekih državnih fabrika industrije koje čine centralni dio njegovog ekonomskog modela u sovjetskom stilu.

Jedna nastavnica je drhtala i tiho plakala dok je polagala cvijeće ispred koncerrtne dvorane Državne filharmonije, zajedno sa plakatom na kojem je pisalo “Ja sam nastavnica i želim da se ponosim time”.

Dok su se građani juče okupljali ispred zgrade parlamenta u Minsku, najmanje dva pripadnika snaga bezbjednosti su spustila štitove, što je podstaklo žene da im pritrče i zagrle ih, prenio je Rojters.

Poglavar Bjeloruske pravoslavne crkve, mitropolit Pavel, pozvao je juče Lukašenka da prekine nasilje na ulicama, prenijela je agencija TASS.

U rijetkom povlačenju, vlada se izvinila zbog upotrebe sile i oslobodila je iz pritvora više od dvije hiljade demonstranata.

Nekoliko njih je imalo modrice i žalilo da su pretučeni, da su boravili u prenatrpanim ćelijama i da su izgladnjivani. Vlada je negirala da je maltretirala pritvorenike.

Šefica Evropske komisije Ursula fon der Lajen pozvala je na uvođenje sankcija onima koji “narušavaju demokratske vrijednosti ili zloupotrebljavaju ljudska prava u Bjelorusiji”.

Njemačka kancelarka Angela Merkel je zatražila bezuslovno i hitno oslobađanje pritvorenih demonstranata.

Bjeloruski ministar spoljnih Vladimir Makej rekao je švajcarskom kolegi u telefonskom razgovoru da je Minsk spreman na “konstruktivni i objektivni dijalog sa stranim partnerima o pitanjima koja se tiču izbora”, objavila je državna agencija Belta.

Rusija je ove nedjelje izrazila zabrinutost zbog, kako je to opisala, pokušaja spoljnih sila da destabilizuju Bjelorusiju.

Lukašenko (65) se suočio sa sve većim gnjevom zbog upravljanja pandemijom koronavirusa, kao i zbog zastoja ekonomije i kršenja građanskih prava.

Prema zvaničnim rezultatima, on je ubjedljivo pobijedio sa 80 odsto glasova, a Tihanovskaja je osvojila samo oko 10 odsto.

Državna televizija ga je prikazala kako na jednom sastanku smireno saopštava: “Još sam živ i nisam u inostranstvu”.

Međutim, i djelovi društva koji se inače smatraju lojalnim, počeli su da pokazuju neslaganje.

Nekoliko TV prezentera i novinara državnih medija dalo je ostavke ove nedjelje u znak solidarnosti sa demonstrantima.

Hiljade su protestovale juče u Fabrici automobila Minsk (MAZ), koja proizvodi kamione i autobuse, uzvikujući “Sram te bilo!” i “Idi!”. Slične scene su viđene u još nekoliko velikih fabrika ove nedjelje. Na jučerašnjim protestima su bili i radnici Željeznica Bjelorusije. U hemijskoj fabrici Grodno Azot, veliki broj radnika je tapšao i vikao “zatvor”.

Tihanovskaja, 37-godišnja bivša profesorica engleskog, bila je nepoznata do prije nekoliko nedjelja, kada je u predizbornoj kampanji zamijenila supruga koji je poslat u zatvor. Ona je predvodila neke od najvećih protesta protiv Lukašenka otkad je došao na vlast.

Ona je nakon izbora pobjegla u Litvaniju rekavši da je to učinila zbog bezbjednosti svoje djece.

Ona je juče pozvala međunarodnu zajednicu da olakša pregovore sa vlastima i kazala da želi da se osnuje savjet koji bi omogućio predaju vlasti. Predsjednik Litvanije je odmah usvojio taj predlog.

Lukašenko tvrdi da je na djelu zavjera uz podršku stranih sila u cilju destabilizacije Bjelorusije, a za demonstrante kaže da su kriminalci bez posla.

“To je isti izbor sa kojim se suočio (predsjednik Bašar al) Asad u Siriji - ili priznaj da je kraj blizu ili se odluči za još nasilja protiv sopstvenog naroda”, rekao je jedan zvaničnik EU, koji je želio da ostane anoniman.

Sankcije zvaničnicima odgovornim za nasilje

Njemački ministar spoljnih poslova rekao je juče da će Evropska unija uvesti nove sankcije bjeloruskim zvaničnicima odgovornim za obračun sa demonstrantima.

Jedan diplomata EU rekao je Rojtersu da je na vanrednom sastanku šefova diplomatije bloka odlučeno da njegova spoljnopolitička jedinica pripremi listu pojedinaca koji će biti kažnjeni, što je prvi korak ka uvođenju sankcija.

“Ono što se desilo u Bjelorusiji posljednjih dana je potpuno neprihvatljivo i zahtijeva jasnu reakciju EU. Namjeravamo da uvedemo sankcije protiv osoba za koje se zna da su učestvovale u krivičnim djelima protiv mirnih demonstranta”, rekao je novinarima njemački šef diplomatije Hajko Mas.

Rojters je prenio da se za kaznene mjere zalaže još najmanje šest članica. Dok Austrija, Švedska i Njemačka predvode oštriji blok, Poljska, Češka Republika, Danska i baltičke države su pozvale na posredovanje između Lukašenka i opozicije.

Mađarska predvodi one koji su skeptični prema sankcijama, za koje je potrebna jednoglasna odluka.

Diplomate su, međutim, kazale da će Mađarska vjerovatno pristati na uži spisak osoba kojima će biti zabranjeno da putuju EU i zamrznuta bilo kakva imovina koju imaju u bloku, već krajem ovog mjeseca, što je, kako navodi Rojters, brzo prema standardima EU.