turska i grčka se "gledaju preko nišana"

Sukob NATO saveznica prijeti da zapali region

Tenzije između Grčke i Turske u istočnom Mediteranu eskalirale su posljednjih dana i mogle bi prerasti u otvoreni vojni sukob

34308 pregleda 219 reakcija 14 komentar(a)
Grčki brodovi učestvuju u vojnoj vježbi kod ostrva Krita 24. avgusta, Foto: AP
Grčki brodovi učestvuju u vojnoj vježbi kod ostrva Krita 24. avgusta, Foto: AP

Sukob u vodama istočnog Mediterana između Grčke i Turske, NATO saveznica, ali i istorijskih rivala, eskalirao je posljednjih dana dok analitičari upozoravaju da bi mogao prerasti u vojni konflikt i preliti se na cijeli region.

Vojni brodovi iz obje zemlje demonstrirali su snagu u spornom regionu istočnog Mediterana u utorak dok je trka za naftnim i gasnim rezervama dodatno pogoršala regionalne rivalitete.

Situacija je eskalirala kada je Ankara početkom ove nedjelje, preko globalnog NAVTEX sistema, poslala obavještenje da produžava trajanje misije seizmičkog istraživanja u spornim vodama, koja je prvobitno trebalo da bude okončana u ponedjeljak. Istraživačkom brodu „Oruc Reis“ pridružili su se brodovi mornarice, a tursko ministarstvo odbrane je najavilo vojne vježbe u regionu.

Grčka, koja tursko istraživanje gasa smatra nezakonitim, odgovorila je najavivši pomorske vježbe na istoj lokaciji južno od Turske i grčkog ostrva Kastelorico, malo više od milje od turske obale.

U jeku diplomatije preko nišana Atina je juče saopštila da planira da proširi zapadnu granicu svojih teritorijalnih voda u Jonskom moru na 12 nautičkih milja sa sadašnjih šest, a premijer Kirijakos Micotakis je kazao da će se parlament uskoro izjasniti o zakonu na tu temu. Zakon je rezultat sporazuma između Italije koji je potpisan u junu, a kojim se uspostavlja ekskluzivna ekonomska zona i rješava dugogodišnji spor oko ribarskih prava u Jonskom moru.

Međutim, Turska je odmah upozorila da bi sličan potez Atine na istoku bio „povod za rat“, prenio je Rojters

Turski predsjednik Tajip Erdogan je kazao da je njegova zemlja spremna da učini sve što je neophodno kako bi zadržala svoja prava u Crnom moru, Egejskom moru i u Sredozemlju.

„Nećemo praviti kompromis oko onoga što nam pripada... odlučni smo da učinimo sve što je neophodno“, kazao je Erdogan i pozvao druge strane da izbjegnu greške koje bi dovele do njihovog uništenja.

„Ukoliko postoji neko ko želi da plati cijenu, može da nam se suprotstavi. Ukoliko nije, onda treba da se okrene i ode kako bismo mi mogli da nastavimo s poslom“, kazao je Erdogan.

Usljed očiglednog nedostatka zainteresovanosti administracije američkog predsjednika Donalda Trampa i njegove administracije za ono što se dešava u ovom regionu, Njemačka pokušava da posreduje između Grčke i Turske i spriječi dalji razdor u NATO savezu, dok je Francuska otvoreno stala na stranu Grka i poslala dva ratna broda i borbena aviona u znak solidarnosti.

Odnosi između Francuske i Turske pogoršani su posljednjih mjeseci zbog postupaka Ankare u NATO-u, Libiji i Mediteranu.

BBC podsjeća da su njemački napori za postizanje sporazuma između Grčke i Turske propali ranije u julu. Turska je napravila pauzu u istraživanjima, dok su pregovori bili u toku. Međutim, prema tvrdnjama turske vlade, pregovori su propali nakon što je Grčka potpisala djelimičnu pomorsku demarkaciju s Egiptom.

Teritorijalni spor između Turske, Grčke i podijeljenog ostrva Kipar traje već godinama. Međutim, podmorski resursi prirodnog gasa su dosta toga promijenili posljednjih pet godina i stavili u novi kontekst u kojem se sve nametljivija Turska bori s nekoliko drugih igrača.

To je pretvorilo Mediteran u „ključni front za veće geopolitičke linije podjele koje uključuju EU, Bliski istok i Sjevernu Afriku“, kazao je za CNN Mihael Tanhum s Instituta za evropske i bezbjednosne studije u Austriji.

I Francuska i njen bliski partner Ujedinjeni Arapski Emirati takmiče se s Turskom za uticaj na Bliskom istoku i u Africi. Istočni Mediteran je mjesto gdje Francuska i UAE mogu da vrše pritisak na Tursku, a koji Ankara smatra ključnim za svoje nacionalne interese.

Prema studiji iz 2010. godine koju je sproveo američki Institut za geološka istraživanja u istočnom Mediteranu nalazi se oko 1,7 milijardi barela nafte i oko 37 biliona kubnih metara gasa.

Međunarodno priznata Republika Kipar, gdje se govori grčki jezik, dala je međunarodnim kompanijama, poput italijanskog ENI-ja i francuskog Totala, licence za istraživanje rezervi gasa u istočnom Mediteranu. Turska vlada tvrdi da su na taj način kiparski Turci, na sjeveru, odsječeni od hidrokarbonskih resursa u regionu.

List „Ekonomist“ je nedavno objavio da, zbog niskih cijena nafte, velike naftne kompanije odlažu dalje iskopavanje blizu Kipra, dok tranzicija na čistiju energiju dobija zamah. Energetske kompanije su sve probirljivije kada su u pitanju investicije. „Ekonomist“ ističe da, što se duže mediteranski lideri budu trvili, sve su veće šanse da naftna bogatstva na dnu mora tamo i ostanu. Tanhum upozorava da je rizik koji predstavlja spor u istočnom Mediteranu očigledan.

„Već je došlo do jednog sukoba između grčkog i turskog ratnog broda u kojem je turski brod oštećen“, kazao je on, govoreći o incidentu prijavljenom ranije ovog mjeseca. „Opasnost od pogrešne procjene i novih incidenata koji bi mogli izazvati otvoreni sukob je opasno visoka.“