GRAĐANi TRAŽe PRAVDU

Mučenje u Bjelorusiji: "Policajci su me tukli, prijetili da će me silovati pendrekom"

Valentin Stefanovič, zamjenik šefa grupe „Proljeće“ koja se bavi zaštitom ljudskih prava, kazao je da je identifikovano 500 slučajeva policijske torture širom bivše sovjetske republike od kako je Lukašeno proglasio pobjedu na spornim izborima 9. avgusta

16704 pregleda 80 reakcija 2 komentar(a)
Policija privodi učesnicu protestnog skupa u znak podrške opozicionoj liderki Mariji Kolesnikovo, Foto: Reuters
Policija privodi učesnicu protestnog skupa u znak podrške opozicionoj liderki Mariji Kolesnikovo, Foto: Reuters

Artur Komenko, preduzetnik iz Minska, tvrdi da su ga policajci tukli pesnicama i pendercima nakon što je uhapšen četvrte noći masovnih protesta protiv bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka.

Zatim su mu skinuli donje rublje i zaprijetili da će ga silovati pendrekom, prije nego što su ga pretukli i primorali da sa lisicama na rukama kleči na podu četiri sata, kazao je on za Rojters.

Komenko je većinu sljedeće nedjelje proveo u bolnici u Minsku sa bolovima u glavi i djelimičnim gubitkom sluha u jednom uhu.

Bolnica je odbila da komentariše te navode.

Doktori su postavili dijagnozu povrede mozga, potres mozga i podlivi po glavi i tijelu, navodi se u medicinskom izvještaju u koji je Rojters imao uvid.

„Nijesam mislio da je ovako nešto moguće u Evropi u 21. vijeku. Neke zemlje prave automobile kojima nije potrebno upravljati, spremaju se da šalju svemirske letjelice na Mars, a ovdje obogaljuju i ubijaju ljude“, kazao je ovaj 47-godišnji otac četvoro djece.

Komenko je uložio žalbu policiji, a britanska agencija je imala uvid u izvještaj koji je izdao zvaničnik Istražnog odbora, koji se bavi istragama o teškim zločinima.

Zvaničnik je savjetovao Komenka da pođe kod medicinskog specijaliste kako bi procijenio razmjere njegovih povreda. Komenko kaže da je to uradio, ali da nije dobio povratnu informaciju o tome kada će slučaj biti otvoren.

Njegov slučaj nije usamljen.

Valentin Stefanovič, zamjenik šefa grupe „Proljeće“ koja se bavi zaštitom ljudskih prava, kazao je da je identifikovano 500 slučajeva policijske torture širom bivše sovjetske republike od kako je Lukašeno proglasio pobjedu na spornim izborima 9. avgusta.

Ministarstvo unutrašnjih poslova i Istražni odbor nijesu odgovorili na zahtjeve za komentar o konkretnim povredama koje su zadobili demonstranti sa kojima su razgovarali novinari Rojtersa i koji tvrde da su bili zlostavljani.

Na pitanje hoće li slučajevi biti otvoreni protiv policije, portparol odbora je kazao da su pažljivo razmotrili sve navode, ali da još nijesu identifikovali nijedan slučaj policijske torture koji zaslužuje krivičnu istragu.

Nove žalbe još pristižu, dodao je on.

Odbor je saopštio da je 17. avgusta 700 ljudi uložilo žalbe zbog fizičkih povreda koje tvrde da su zadobili dok su bili u policijskom pritvoru.

Stotine žalbi su uložene zbog policijske torture od početka protesta u Bjelorusiji
Stotine žalbi su uložene zbog policijske torture od početka protesta u Bjelorusiji foto: Reuters

Istražitelji UN koji se bave kršenjem ljudskih prava kazali su 1. septembra da su primili izvještaje o stotinama slučajeva torture, prebijanja i zlostavljanja demonstranata protiv vlade od strane bjeloruske policije i pozvali vlasti da zaustave takvo zlostavljanje.

Ministar unutrašnjih poslova Juri Karajev kazao je za državnu televiziju u nedjelju da je 30 pripadnika bezbjednosnih snaga i dalje u bolnici sa teškim povredama.

„Oni pričaju o okrutnosti bjeloruske policije, a ja bi želio da kažem sljedeće: na svijetu ne postoji policija koja je humanija i umjerenija od ove“.

Lukašenko takođe hvali rad policije.

Lukašenko
Lukašenkofoto: Reuters

On je 13. avgusta potpisao dekret kojim dodjeljuje medalje za „izuzetnu službu“ za oko 300 pripadnika bezbjednosnih snaga, uključujući članove jedinica za suzbijanje nereda, vozače policijskih kombija i zatvorske čuvare. On je 17. avgusta kazao da su pojedini demonstranti odvedeni u pritvorni centar Okrestina u Minsku napali poliuciju. Za te tvrdnje nije iznio nikakve dokaze.

Ljekari u Hitnoj pomoći u Minsku kazali za Rojters da su liječili jednu osobu koja je tvrdila da je silovana pendrekom

„Ovo neće naići na odobravanje, ali ću to ipak reći: ljudi koji su izvukli deblji kraj u Okrestini su oni koji su nasrnuli na policajce. Znate o kome pričam“, kazao je on okupljenim radnicima u fabrici MZKT u Minsku.

Olga Čemodanova, zvaničnica ministarstva unutrašnjih poslova u čijoj je nadležnosti centar u Okrestini, kazala je da ne može da isključi mogućnost da su se takvi napadi dogodili, ali da je to stvar za Istražni odbor.

Komenko je kazao da ga je policija privela nakon što su ga zaustavili na ulici i na telefonu vidjeli sliku crveno bijele zastave, koja je simbol protesta. On rekao da je postavio sluku, ali da nije učestvovao u protestima.

Rojters je razgovarao sa 12 Bjelorusa koji tvrde da ih je policija zlostavljala tokom pritvora.

Medicinska dokumenta njih šestoro pokazuju niz povreda počev od spoljašnjih do unutrašnjih podliva, povreda mozga, potresa mozga, lomova i povreda koljena.

Troje doktora u hitnoj pomoći u Minsku, koji su željeli da ostanu anonimni, kazali su za Rojters da je kod njih primljena jedna osoba sa oštećenjem rektuma.

Dvoje doktora su kazali da je pacijent, čiji identitet nijesu otkrili, rekao da su ga silovali pendrekom.

Vladimir Rodčenko, 32-godišnji programer, kazao je da je priveden 12. avgusta zbog toga što je nosio fotografiju djeteta povrijeđenog tokom protesta u zapadnom gradu Grodno. Lokalni mediji su objavili da policija istražuje taj incident.

Rodčenko tvrdi da ga je policija uporno tukla pendrecima po zadnjici i desnoj nozi kada je stigao u policijsku stanicu, i po rukama, nogama i stomaku tokom ispitivanja.

Kazao je da nakon toga nije mogao da hoda i da su ga odnijeli u salu gdje su on i drugi uhapšeni morali da kleče licem okrenutim prema podu. Proveo je osam dana u bolnici u Grodnu i uložio zvaničnu žalbu zahtijevajući otvaranje krivične istrage.

Rojters je imao uvid u dekret zvaničnika Istražnog odbora koji je, kao i u slučaju Komenka, zahtijevao da Rodčenko ode na medicinski pregled. On tvrdi da je to i uradio, ali da još nije dobio informaciju da li će slučaj biti otvoren.

Kolesnikova pocijepala pasoš da je ne bi deportovali

Nakon što je pocijepala pasoš kako bi spriječila da bude deportovana iz zemlje bjeloruska opozicionarka Marija Kolesnikova je privedena i odvedena na nepoznatu lokaciju, prenijeli su juče mediji.

Kolesnikova
Kolesnikovafoto: Reuters

U ponedjeljak, maskirani muškarci oteli su Kolesnikovu u centru Minska i odvezli se kombijem. U isto vrijeme prijavljen je i nestanak dvoje njenih kolega.

Troje aktivista je u utorak rano ujutru dovezeno do graničnog prelaza Aleksandrovka sa Ukraijnom.

Kolesnikova je odbila da pređe granicu i namjerno pocijepala svoj pasoš, kazali su lokalni izvori.

Zamjenik ministra unutrašnjih poslova Ukrajine Anton Geraščenko kazao je da „ta hrabra žena nije dozvolila bjeloruskim specjalnim službama da je protjeraju na teritoriju Ukrajine“.

„Sva odgovornost za njen život i zdravlje je na Aleksandru Lukašenku, bjeloruskom diktatoru“, kazao je Geraščenko za Rojters.

Juče nije bilo poznato gdje je Kolesnikova odvedena nakon incidenta na granici.

Dvojica drugih otetih opozicionara, Anton Rodnenkov i Ivan Kravtsov, juče su u ranim jutarnjim satuma ušli na teritoriju Ukrajine, saopštila je granična služba.

„Kolesnikova je u pritvoru, ne mogu konkretno da kažem gdje se nalazi, ali ona je u prtvoru“, kazao je za Rojters predstavnik bjeloruske granične službe Anton Bičkovski.

U izjavi za „Gardijan“ prije otmice, Kolesnikova je govorila je o maltretiranju od strane vlasti, uključujući i to da je prate i uhode ispred sjedišta kampanje.

„Ne obraćam pažnju jer ako bi obraćala pažnju onda bih prije tri mjeseca napustila Bjelorusiju. U maju sam donijela odluku da ostanem. Ne gajim iluzije o tome u kakvoj zemlji sam donijela tu odluku.

Ubrzo nakon incidenta na granici Lukašenko je u intervjuu grupi ruskih novinara, uključujući Margaritu Simonjan glavnu urednicu „Russia Today“, da će u slučaju da padne njegov režim, sljedeća biti Rusija.

„Znate šta je zaključeno sa rukovodstvom i ruskim vlastima? Ako Bjelorusija padne, sljedeća će biti Rusija”, rekao je Lukašenko, a prenosi agencija Ria Novosti.

On je kazao da se neće povući, ali je priznao da je možda predugo na vlasti.

„Možda sam predugo sjedio u predsjedničkoj stolici“, kazao je Lukašenko. „Ali ja sam jedini koji sada može da zaštiti Bjeloruse. Neću otići tek tako. Gradio sam Bjelorusiju četvrt vijeka, neću odustati. Uostalom, ukoliko ja odem moje pristalice će masakrirati“, kazao je Lukašenko ne obrazlažući takve tvrdnje.

Rojters navodi da je Lukašenko tokom intervjua kazao da je otvoren za mogućnost održavanja novih izbora, ali da je odbacio dijalog sa opozicijom rekavši da je sve što „oni predlože katastrofalno za Bjelorusiju i bjeloruski narod“.