IZ BUDŽETA EU PO 10.000 EURA ZA SVAKU ODRASLU OSOBU

Podijeljena Evropa odustaje od kvota: EU plaća da prime izbjeglice, države snose troškove povratka

Beskrajne svađe oko toga gdje smjestiti migrante izazvale su podjelu između mediteranskih država gdje izbjeglice uglavnom prvo stignu, nevoljnih istočnih zemalja i bogatijih država gdje većina pridošlica zapravo želi da živi

13643 pregleda 0 komentar(a)
Migranti u novom privremenom kampu na ostrvu Lezbos u Grčkoj, Foto: Reuters
Migranti u novom privremenom kampu na ostrvu Lezbos u Grčkoj, Foto: Reuters

Evropska komisija odustaje od ideje obaveznih izbjegličkih kvota za članice bloka u novim naporima da poslije četiri godine zastoja izmijeni postojeća evropska pravila za migraciju i azil.

Dugo očekivani predlozi, koje su bili odlagani zbog pandemije koronavirusa, omogućili bi članicama EU da izaberu hoće li prihvatiti izbjeglice, ili preuzeti troškove za povratak u domovinu onima kojima nije odobren azil, prenosi „Gardijan“.

Kao podsticaj za prihvatanje izbjeglica, ili tražilaca azila spašenih na Mediteranskom moru, državama će biti ponuđeno po 10.000 eura za svaku odraslu osobu, što će biti finansirano iz budžeta EU.

Najosjetljiviji elemenat migrantske politike bloka do sada je bila obaveza svake države da primi određeni broj izbjeglica - čemu su se istočne države poput Poljske i Mađarske žestoko protivile.

„Potrebni su nam ti ljudi zato što smo mi ostarjelo društvo“, kazala je evropska komesarka za unutrašnja pitanja Jilva Johanson.

Ona je, međutim istakla, da naglasak koji je u novim predlozima stvaljen na vraćanje izbjeglica u njihove domovine odražava promijenjenu realnost u odnosu na 2015. godinu.

Evropi potrebna mlađa populacija: Jilva Johanson
Evropi potrebna mlađa populacija: Jilva Johansonfoto: Reuters

„Treba da se pozabavimo realnom situacijom a ne situacijom koju ljudi imaju u svojim glavama“, kazala je Johanson novinarima. „Većina ljudi koji dođu nijesu izbjeglice: dvije trećine od ukupnog broja onih koji uđu nezakonito biće odbijeni“.

Beskrajne svađe oko toga gdje smjestiti migrante izazvale su podjelu između mediteranskih država gdje izbjeglice uglavnom prvo stignu, nevoljnih istočnih zemalja i bogatijih država gdje većina pridošlica zapravo želi da živi.

Preko milion ljudi je 2015. godine stiglo na obale EU, opteretivši socijalne i bezbjednosne sisteme i pružajući podsticaj desničarskim partijama, podsjeća Rojters.

„Migracija je kompleksna, a stari sistem u Evropi više ne funkcioniše“, kazala je predsjednica EK Ursula fon der Lajen.

Ursula fon der Lajen
Ursula fon der Lajenfoto: Reuters

„Morija je tužan podsjetnik“, dodala je ona, govoreći o migrantskom kampu u Grčkoj koji je uništen u požaru ranije ovog mjeseca.

Novi planovi EK podrazumijevaju odbacivanje pravila da prva zemlja u koju izbjeglice dođu bude odgovorna za zahtjeve za azil, zbog čega su mediteranske države bile previše opterećene.

Prema novim predlozima, oni koji stignu na teritoriju EU biće poslati u druge države na osnovu porodičnih veza, istorije obrazovanja ili radnog iskustva, ili na osnovu posjedovanja vize neke od država članica.

Prema podacima Komisije, EU sada godišnje primi do 1,5 miliona stranaca koji ulaze, žive i rade legalno, u poređenju sa 140 000 tražilaca azila koji stignu nezakonito.

Novi plan je kritikovala međunarodna katolička humanitarna organizacija Karitas tvrdeći da krše ljudskih prava, ukidaju pravne garancije i vode do većeg broja hapšenja.

Plan su kritikovale i države koje bi više voljele da razgovaraju o jačanju granica i strožim zakonima za davanje azila.

„Mi smatramo da Evropska unija i njene države članice moraju sarađivati kako bi veliki pritisak migracije držale izvan naših granica“, kazao je portparol mađarske vlade Zoltan Kovač.

Međutim u očiglednom pokazatelju podjela u Evropi, predloge je podržala Malta.

„Vraćanje onih bez prava na azil je od ključne važnosti. Slažemo se da solidarnost treba da bude obavezna“, kazao je premijer Robert Alba.

Predlozi na 450 stranica stavaljaju naglasak na vraćanje migranata koji ne uspiju da dobiju azil.

Novi plan, koji bi trebalo da stupi na snagu 2023. godine takođe ima za cilj da otvori više pravnih ruta za migrante i podrazumijeva bolju saradnju sa državama u kojima se nalaze migrante prije dolaska do Evrope.

Komesarka Johanson, inače Šveđanka, nada se da će preuzimanje troškova za vraćanje izbjeglica biti atraktivna opcija za vlade EU koje ne žele da prime tražioce azula.

Ona je insistirala da je da oduststvo istorijskih veza sa Bliskim istokom i afričkim državama ne treba da bude prepreka za „sponzorisanje povratka“. Kazala je da je njena zemlja „dosta investirala u Maroku i Avganistanu“ kako bi ohrabrila tamošnje vlade da prime nazad svoje državljane.

Države sa spoljašnjim granica EU bile bi stavljene pod pojačan nadzor kako bi se spriječilo nezakonito vraćanje ljudi nakon izvještaja o takvim postupcima u Mađarskoj, Hrvatskoj, Grčkoj i Malti.

Ljudi koji su spašeni na moru bili bi raspoređeni unutar bloka - a ne poslati nazad - a humanitarne organizacije ne bi bile krivično gonjene zbog spasavanja.

EU države bi, prema pisanju Rojtersa, takođe bile u obavezi da pomognu u skladu sa novom idejom „obavezne solidarnosti“ raspoređivanjem ili sponzorisanjem povratka migranata, ili nudeći materijalnu pomoć državama u koje migranti prvo stignu.

Ukoliko međutim neka država bude izložena velikom pritisku, ona može aktivirati krizni mehanizam prema kojem su ostale članice EU u obavezi da prime ili pošalju migrante nazad u njihove domovine.

Mada novi predlozi imaju za cilj da oslobode pritiska države na prvim linijama fronta, Italiju, Grčku i Španiju, one će vjerovatno ostati razočarane jer po automatizmu i dalje ostaju odgovorne za obradu zahtjeva za azil.

Ovi predlozi će skoro sasvim sigurno biti izmijenjeni nakon intervencija poslanika u 27 država članica i Evropskog parlamenta, a finalni dogovor je daleko od izvjesnog piše „Gardijan“.

Više od pet godina nakon što je Angela Merkel otvorila granice Njemačke za stotine hiljada izbjeglica, migracija nastavlja da dijeli EU, mada je broj dolazaka značajno smanjen.

Birači su u nekoliko njemačkih pokrajina kaznili Merkelovu zbog njene izbjegličke politike, ali u pokazatelju promjene raspoloženja velikih broj njemačkih gardonačelnika je sada ponudio da primi izbjeglice iz Morije a na demonstracijama su građani uzvikivali „kod nas ima mjesta“.

Istraživanje Galupa, međutim, pokazuje je da je svijet sve manje tolerantan prema migrantima, a na vrhu te liste su članice EU Mađarska i Hrvatska.