Novi nalet koronavirusa poremetio je samit lidera Evropske unije, tek treći njihov sastanak uživo od početka pandemije. Šefica Evropske komisije i premijerka Finske su napustile skup pošto su bile u blizini osoba za koje je kasnije utvrđeno da su pozitivne.
Jedan diplomata bloka rekao je agenciji Rojters da će ovonedjeljni sastanak vjerovatno biti “posljednje fizičko okupljanje lidera EU za neko vrijeme” jer drugi talas kovida-19 donosi rekordne brojeve novozaraženih i primorava vlade da ponovo uvode ograničenja.
“Mislim da niko ne može biti apsolutno siguran kada ćemo svi moći da se sastanemo”, rekao je grčki premijer Kirkajos Micotakis.
Evropska ekonomija je u najgoroj recesiji nakon što je proljećnje zaključavanje spriječilo putovanja i žestoko pogodilo turizam, a kako lideri još ne uspijevaju da usaglase zajednički pristup u borbi protov pandemije, preduzeća ponovo strepe za svoju budućnost.
Šefica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je iznenada u četvrtak napustila dvodnevni samit manje od dva sata nakon što je počeo. Sa skupa je juče ranije otišla finska premijerka Sana Marin.
Poljski premijer Mateuš Moravjecki nije prisustvovao jer je bio u samoizolaciji u Varšavi i prije samita, na kojem su lideri nosili maske i držali distancu. Lideri su se dogovorili da održavaju video konferencije i među 27 članica bloka koordinišu mjere za borbu protiv pandemije.
“Dogovorili smo se da ćemo, skoro nedjeljno, imati konsultacije o najboljim metodama i najboljim pristupima za borbu protiv ovog drugog talasa”, rekao je premijer Irske Mihal Martin.
Virtuelne konferencije su manje efikasne u postizanju složenih kompromisa, ali su bezbjedniije od sastanaka kojima lideri fizički prisustvuju i gdje je veći rizik od zaraze među liderima EU i njihovim saradnicima.
Premijer Italije Đuzepe Konte je rekao da će redovni pozivi pomoći da se koordinišu koraci oko pronalaženja kontakata, restriktivnih mjera, vakcina i terapija, prenio je Rojters.
Članice EU su u prvim mjesecima protiv pandemije koristile različite, ponekad kontradiktorne mjere i često se sukobljavale oko zabrana putovanja ili pristupa medicinskim zalihama.
Nakon toga su se obavezale na zajedničku nabavku vakcina i dogovorile se o zajedničkim kriterijumima za procjenu situacije u bilo kojoj zemlji tako da je lakše praviti poređenja i primijeniti zajedničku strategiju protiv virusa. Međutim, mjere se i dalje razlikuju od države do države, uključujući dužinu karantina za one koji koji su bili u kontaktu sa zaraženima, koji je širom bloka trajao 14 dana do prije nekoliko nedjelja, kada su neke zemlje počele da ga skraćuju.
Neke članice EU su vratile škole i fakultete na onlajn nastavu, neke poručuju građanima da nose maske i na ulici, dok ih druge uopšte ne traže. Obim testiranja takođe uveliko varira.
Bonus video:
