spor oko rata u Libiji, Nagorno karabaha i turskog istraživanja u istočnom sredozemlju

Eskalacija napetosti u odnosima Francuske i Turske

Erdogan je, dodaje CNN, u subotu, 24. oktobra, izjavio da je njegovom francuskom kolegi potrebna provjera "mentalnog zdravlja" zbog odnosa prema muslimanima u Francuskoj. Izjava je uslijedila nakon Makronovog obećanja da će njegova vlada "pojačati borbu protiv radikalnog islamizma"

5892 pregleda 1 komentar(a)
Zategnuti odnosi: Erdogan i Makron, Foto: Reuters
Zategnuti odnosi: Erdogan i Makron, Foto: Reuters
Ažurirano: 26.10.2020. 11:14h

Povlačenjem francuskog ambasadora iz Ankare nakon komentara turskog predsjednika o mentalnom zdravlju Emanuela Makrona dalje su eskalirale napetosti između dvije zemlje koje su u sporu oko rata u Libiji, regije Nagorno-Karabaha i turskog istraživanja u istočnom Sredozemlju, pišu svjetski mediji.

Povlačenje ambasadora

Pariz je povukao svog ambasadora u Ankari, osuđujući komentare turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdoana o mentalnom zdravlju Emanuela Makrona, kao i njegove pozive na bojkot francuskih proizvoda kao "neprihvatljive" i "vrlo uvredljive", javio je CNN.

"Zahtijevamo da Erdogan promijeni tok svoje politike jer je opasan u svakom pogledu. Ne ulazimo u nepotrebne polemike i ne prihvatamo uvrede", izjavio je za CNN portparol Jelisejske palate.

Glasnogovornik je dodao da je Francuska pozvala svog ambasadora u Ankari radi "procjene trenutne situacije", što su u sjedištu francuskog predsjednika opisali kao kao "rijedak potez".

Erdogan je, dodaje CNN, u subotu, 24. oktobra, izjavio da je njegovom francuskom kolegi potrebna provjera "mentalnog zdravlja" zbog odnosa prema muslimanima u Francuskoj.

Izjava je uslijedila nakon Makronovog obećanja da će njegova vlada "pojačati borbu protiv radikalnog islamizma".

Francusku je, dodaje CNN, potreslo ubistvo profesora istorije Samuela Patija koji je predavajući o slobodi izražavanja koristio kontroverzne karikature islamskog poslanika Muhameda iz satiričnih novina Šarli ebdo.

Ubistvo nastavnika u pariškom predgrađu 16. oktobra, koje je počinio osumnjičeni terorista, iznova je izazvalo napetosti zbog sekularizma, islamizma i islamofobije u Francuskoj.

Makron je u utorak, 20. oktobra izjavio da su nakon ubistva nastavnika preduzete desetine mjera protiv organizacija i pojedinaca "koji podržavaju radikalni islamistički projekat, drugim riječima, ideologiju usmjerenu na uništavanje (Francuske) Republike".

"Snažan diplomatski signal"

Povlačenje ambasadora je "snažan diplomatski signal" poručuju iz Jelisejske palate opisujući Erdoganove komentare o Makronu "brutalnim", "agresivnim" i "napadom na francuske vrijednosti", napisao je Blumberg ukazujući kako napetosti između Francuske i Turske eskaliraju.

Moglo bi se predvidjeti više mjera nakon što francuski ambasador bude razgovarao s predsjednikom, rekao je zvaničnik Makronovog kabineta.

Francuski ambasador posljednji put je povučen kada se, napominje Blumberg, italijanski ministar Luiđi di Majo (Luigi Di Maio) sastao s predstavnicima Žutih prsluka, pokreta za socijalnu pravdu koji je kritikovao Makrona.

Iz Jelisejske palate, dodaje Blumberg, ukazuju na "odsutnost poruka saosjećanja i podrške" turskog predsjednika nakon atentata na nastavnika Samuela Patija.

Makronove ranije najave

Diplomatska prepirka je posljednje pitanje koje zaoštrava odnose između Francuske i Turske, koji su saveznici pod NATO-om, ali se ne slažu oko niza geopolitičkih pitanja, uključujući građanske ratove u Siriji i Libiji, te sukob između Jermenije i Azerbejdžana zbog sporne regije Nagorno-Karabah, ukazuje BBC.

Makron je ranije ovog mjeseca opisao islam kao religiju "u krizi" i najavio planove za pooštravanje zakona za rješavanje onoga što je u Francuskoj nazvao "islamističkim separatizmom".

Kazao je da je manjina od francuskih šest miliona muslimana u opasnosti da oformi "kontradruštvo".

BBC dodaje kako je Makron, u najvećoj muslimanskoj zajednici zapadne Evrope, naišao na optužbe pojedinaca za pokušaj represije nad njihovom religijom i kažu da njegova kampanja rizikuje "legitimisanje islamofobije".

Odgovarajući na Makronovu kampanju odbrane francuskih sekularnih vrijednosti - koja je, ukazuje BBC, započela prije ubistva učitelja - Erdgoan je u subotnjem govoru upitao: "Koji je problem pojedinca zvanog Makron s islamom i s muslimanima? (…) Šta još reći šefu države koji ne razumije slobodu vjerovanja i koji se na takav način ponaša prema milionima ljudi koji žive u njegovoj zemlji koji su pripadnici druge vjere?" Dodao je: "Makronu je potrebno ispitati mentalno zdravlje."

Erdogan je pobožni musliman koji pokušava islam uvesti u glavnu tursku politiku otkako je njegova Partija pravde i razvoja 2002. godine došla na vlast, dodaje BBC također napominjući da likovi poslanika Muhameda mogu muslimanima nanijeti ozbiljne uvrede jer islamska tradicija izričito zabranjuje slike Muhameda i Alaha (Boga).

Politički razlozi dva predsjednika

Ankara je posebno podstaknuta kampanjom koju je zagovarao Makron za zaštitu francuskih sekualrnih vrijednosti od radikalnog islama, rasprava koja je novi zamah dobila ubistvom nastavnika istorije za koje tužioci tvrde da je odgovoran 18-godišnji Čečen koji je imao kontakt s džihadistom u Siriji, ukazuje Gardijan.

Drugi novi razdor između dvojice čelnika, ukazuje britanski list, odnosi se na Nagorno-Karabah, otcijepljenu jermensku regiju unutar Azerbejdžana, koja je proglasila nezavisnost padom SSSR-a, što je izazvalo rat ranih 1990-ih koji je odnio 30.000 života.

Turska snažno podržava Azerbejdžan u sukobu, ali je negirala Makronove navode da je Ankara poslala stotine sirijskih boraca u pomoć Azerbajdžanu.

Erdogan je u subotu optužio Francusku da "stoji iza katastrofa i okupacija u Azerbajdžanu".

Takođe je ponovio prethodne tvrdnje da Francuska, koja ima jaku jermensku zajednicu, naoružava Jerevan.

Makronov kabinet je oštro reagovao, posebno izrazivši zabrinutost zbog poziva Ankare na bojkot francuske robe, ističe Gardijan i dodaje kako francuski zvaničnici tvrde da mjere treba preduzeti do kraja godine jer je Erdogan imao dva mjeseca da odgovori na zahtjeve da promijeni stavove o svojim "opasnim avanturama" na istočnom Sredozemlju i "neodgovornom ponašanju" nad Karabahom.

Oba predsjednika imaju svoje unutrašnje političke razloge za nastavak spora, ukazuje Gardijan.

Makron mora pokazati da je jednak protivnik islamskom radikalizmu kao i njegovi politički protivnici na desnici, dok je Erdogan takođe pod domaćim pritiskom i sve se više pokušava predstaviti kao vođa sunitskog pokreta u islamskom svijetu.

Pozivi arapskog svijeta na bojkot

Reakcija protiv komentara francuskog predsjednika o islamu pojačala se u nedjelju, 25. oktobra, kada je turski predsjednik ponovio poziv Makronu da "provjeri mentalno zdravlje" optuživši ga da je "opsjednut Erdoganom danju i noću", ističe agencija Frans pres dodajući kako mnoge zemlje s muslimanskom većinom pozivaju na bojkot francuskih proizvoda.

Kako odnosi između Makrona i Erdogana postaju sve napetiji zbog geopolitičkih pitanja, šef diplomatije Evropske unije Žosep Borelj nazvao je Erdogganove komentare "neprihvatljivim" i pozvao Tursku "da zaustavi ovu opasnu spiralu sukoba".

AFP dodaje kako se ljutnja na Makrona prelila na ulice u nekoliko zemalja s većinskim muslimanskim stanovništvom – od pojasa Gaze do Libije.

Istovremeno, pakistanski premijer Imran Kan optužio je Makrona za "napad na islam".

Na Tviteru je napisao da bi francuski lider "mogao dati iscjeliteljski dodir i uskratiti prostor ekstremistima, umjesto da stvara daljnju polarizaciju i marginalizaciju koja neizbježno dovodi do radikalizacije".

Takođe, dodaje AFP, nakon što je Makron kritikovao islamiste i obećao da se neće "odreći karikatura" s likom poslanika Muhameda, pozivi na bojkot francuske robe rastu širom arapskog svijeta, uključujći Jordan, Katar i Kuvajt.