BRISEL JE MEK PREMA SOFIJI

Najsiromašniji i "najkorumpiraniji": Bugarska preuzima predsjedavanje EU

„Niko u Bugarskoj ne goni odgovorne za političku korupciju, nijedan bivši vladin zvaničnik nije u zatvoru“
121 pregleda 0 komentar(a)
Bojko Borisov, Foto: Reuters
Bojko Borisov, Foto: Reuters
Ažurirano: 31.12.2017. 15:58h

Najsiromašnija i „najkorumpiranija“ članica Evropske unije će prvog januara u ponoć preuzeti rotirajuće predsjedavanje tim blokom. Ta uloga, predsjedavanje sastancima EU i određivanje agende, nema težinu kao nekad, ali je veliki momenat za državu sa istočnog Balkana od 7,4 miliona stanovnika, koja je bila dio posljednjeg talasa proširenja EU koji je ujedinio istok i zapad.

Ipak, više od deset godina pošto je Bugarska ušla u EU, ostaju pitanja oko njenog učinka u borbi protiv korupcije, a uzbunu je izazvalo i prisustvo ultradesničarskih stranaka u vladi, piše „Gardijan“.

„Niko u Bugarskoj ne goni odgovorne za političku korupciju, nijedan bivši vladin zvaničnik nije u zatvoru“, kaže Ognian Šentov iz Centra za demokratske studije (CSD) u Sofiji. „Dostigli smo stadijum korupcije koji opisujemo kao zarobljavanje države“.

Izvještaj njegove organizacije daje poražavajuću sliku korupcije od vrha do dna društva. Vjeruje se da je 1,3 miliona odraslih učestvovalo u nekoj koruptivnoj transakciji, primilo ili dalo mito, ali su samo 72 slučaja zaključena 2015.

Aktivisti za borbu protiv korupcije ukazuju na bugarsku podružnicu Lukoila, ruske kompanije koja obezbjeđuje sto odsto bugarskog uvoza nafte. Lukoil je najveća bugarska kompanija i njen monopolski položaj je učvršćivan tokom mandata nekoliko vlada, zakonima koji obeshrabruju konkurenciju.

Drugi veliki problem je odlaganje istrage mutnih okolnosti kolapsa Korporativne komercijalne banke, koja je bila četvrti po veličini kreditor u zemlji do bankrota 2014, koji je, kako se vjeruje, izazvan sporom između njenog bogatog vlasnika i jednog političara.

Bugarska i Rumunija su i dalje pod specijalnim nadzorom koji bi trebalo da ih uskladi sa evropskim normama.

Mehanizam saradnje i verifikacije (CVM), koji je osmislio i vodi Brisel, trebalo je da traje samo nekoliko godina. Nakon jedanaest godina, Evropska komisija i daje objavljuje godišnje izvještaje, ali stručnjaci za borbu protiv korupcije brinu da je entuzijazam nestao.

„Taj mehanizam je očigledno donio rezultate. Bugarska je uspjela da stavi organizovani kriminal pod kontrolu“, kaže Ruslan Stefanov, koji vodi program CSD-a za nadzor korupcije. „Međutim, u oblasti korupcije i reforme pravosuđa nema rezultata koje je Brislel očekivao“.

On se ne slaže sa zaključkom da je Bugarska najkorumpiranija članica EU, ukazujući na ostala ispitivanja koja daju drugačiju sliku od Transparensi internešnala.

„Mislim da Bugarska nije korumpiranija od, na primjer, Slovačke, ali je potencijalni uticaj puno veći jer je bugarska ekonomija puno manja“.

Stefanov je, ipak, zabrinut da je Brisel možda mek prema Bugarskoj jer ne želi da „mlati zemlju“ koja će preuzeti predsjedavanje.

Jedan visoki zvaničnik Evropske komisije, koji je želio da ostane anoniman, odbacio je navode o popuštanju kontrole iz političkih razloga.

„Gardijan“ navodi da predsjedavanje nije jedini razlog zbog kojeg je EU manje voljna da zauzme oštar stav prema Sofiji. Solventna i stabilna Bugarska nije „problematična država“ za Brisel. Bugarska nije suočena da sankcijama zbog kršenja vladavine prava, poput Poljske, niti se sukobila sa Briselom oko izbjegličkih kvota, kao Mađarska. Takođe nije tražila pakete pomoći od više milijardi eura, kao Grčka, podsjeća „Gardijan“.

Solidne finansije i predvidivost za vrijeme vladavine premijera desnog centra Bojka Borisova, objašnjavaju zašto predsjednik EK Žan-Klod Junker želi Bugarsku u eurozoni i pozvao je da se ona i Rumuniija „odmah“ pridruže Šengenskoj zoni. Francuska, Njemačka i druge zapadne države godinama blokiraju njihov ulazak u tu zonu zbog zabrinutosti oko korupcije.

„Nekad je u malim državama postojao veoma jaki strah od Brisela. Sada, međutim, ako imate fiskalnu stabilnost i sarađujete povodom velikih odluka, nećete imati problema“, rekao je „Gardijanu“ bugarski izvor koji poznaje Borisova i njegov unutrašnji krug saradnika.

Britanski list navodi da će u centru pažnje tokom bugarskog predsjedavanja prije biti ministri iz ksenofobične koalicije Ujedninjene patriote. Vicepremijer Valeri Simeonov je u oktobru proglašen krivim za diskriminaciju zbog govora u parlamentu 2014, kada je Rome opisao kao „arogantna, nadmena i divlja ljuska bića“, a Romkinje uporedio sa „psima lutalicama“.

Ministar odbrane Krasimir Karakačanov je pozvao da se spoljne granice Evrope brane „oružjem ako je potrebno“ da bi se zaustavili tražioci azila. Njegova stranka Bugarski nacionalni pokret je „ozloglašena zbog sistematskog propagiranja mržnje prema susjednim narodima na Balkanu kao i zbog antiromske propagande“, prema izvještaju Savjeta Evrope.

Izvor koji poznaje Borisova tvrdi da ti ministri nisu uticajni, ali da su njihovi stavovi izazvali uzbunu u Briselu. Evropska komesarka za pravosuđe Vera Jurova je ranije ove godine za „Politiko“ izjavila da je „nervozna“ povodom te situacije i da prati politiku bugarske vlade prema Romima.