Opasne rupe u poznavanju istorije

Burne reakcije javnosti u Njemačkoj na poređenje protivnika korona-mjera sa žrtvama nacizma

12178 pregleda 3 komentar(a)
Sa protesta u Bremenu, Foto: Reuters
Sa protesta u Bremenu, Foto: Reuters

Snimak sa jednog protesta protiv zaključavanja u Njemačkoj preplavio je internet nakon što je jedna učesnica sebe uporedila sa Sofi Šol, koja se borila protiv nacista.

Sofi Šol je bila 21-godišnja studentkinja koja je pogubljena 1943. zbog štampanja i dijeljenja letaka. Bila je pripadnica pokreta otpora Bijela ruža. Demonstrantkinja, koja se na snimku predstavlja kao Jana iz Kasela, tvrdi: “Osjećam se kao Sofi Šol jer sam mjesecima aktivna u otporu, držim govore, idem na proteste, dijelim letke...”

Njen govor je prekinuo jedan od redara, rekavši da odbija da obezbjeđuje skup na kojem se šire takve gluposti. Djevojka je potom bacila mikrofon i odjurila s bine.

Snimak je izazvao gnjev na internetu, gdje su kružile desetine mimova sa haštagom #janaausKassel (Jana uz Kasela). Čak je i tabloid “Bild”, koji nije poznat kao suptilan, opisao poređenje kao “neukusno”. Njemački ministar spoljnih poslova Hajko Mas je optužio demonstrantkinju za “neprihvatljivu istorijsku amneziju” i umanjivanje značaja holokausta. “Ništa ne povezuje korona demonstrante sa pripadnicima pokreta otpora. Ništa,” objavio je na Tviteru.

Komplikovani odnos Njemačke s prošlošću

U Njemačkoj se od juna održavaju protesti protiv mjera za sprečavanje širenja koronavirusa, a kulminaciju su dostigli u avgustu, kada su demonstranti navodno pokušali da upadnu u zgradu parlamenta u Berlinu. Oni su dio pokreta Kverdenker (Querdenker - lateralni mislioci) koji objedinjuje različite političke grupe i buni se protiv, kako smatra, kršenja građanskih sloboda. Iako je povezan i sa teorijama zavjere o kovidu-19, predstavlja se kao pokret koji se bori za odbranu slobode.

U fokusu brige zbog nastanka “korona diktature” je novi Zakon o zaštiti od zaraza koji je usvojio njemački parlament. To omogućava vladi da sprovodi mjere protiv koronavirusa, čak i ako to znači ograničavanje nekih ustavnih sloboda. Neki su to uporedili sa Zakonom o prenosu nadležnosti kojim je parlament 1933. svu moć predao Adolfu Hitleru. Političari poput Masa su kategorično odbacili bilo kakvu paralelu.

 Demonstracije korona-skeptika u Bremenu
Demonstracije korona-skeptika u Bremenufoto: REUTERS

Aleksandra Lojd sa Univerziteta Oksford kaže da je u ovom kontekstu moguće vidjeti zašto se demonstrantkinja uporedila sa Sofi Šol. Reklo bi se da vidi sebe kao mladu ženu koja se bori protiv onoga što se doživljava kao neustavno ograničavanje građanskh sloboda. I očigledno je da se mnogi iz njene publike slažu jer se u pozadini može čuti klicanje u znak odobravanja.

Drugi to vide kao prisvajanje tuđe izuzetne hrabrosti i patnje, te stvaranje banalne istorijske paralele između jedne mlade žene koja je pogubljena na giljotini zato što je govorila protiv nacističke države, i mlade žene koja koristi svoje pravo da govori veoma javno i slobodno u jednoj demokratiji. Jana iz Kasela se suočila sa kolektivnim bijesom na internetu, ali ona ne rizikuje da joj odrube glavu zbog iznošenja stavova.

Na bini Kverdenkera u Karlsrueu, jedna jedanaestogodišnjakinja je nedavno svoju sudbinu uporedila sa sudbinom još jedne poznate žrtve nacionalsocijalizma - Ane Frank. I to zato što je morala u tišini da proslavi rođendan, prenio je Dojče vele.

Istorijska poređenja: Inspiracija ili banalizovanje?

Njemački komesar za borbu protiv antisemitizma, Feliks Klajn, oštro je osudio sve češće poređenje korona-skeptika sa progonom Jevreja tokom nacionalsocijalizma. “To je izrugivanje stvarnim žrtvama i relativizacija Šoe (Holokausta)”, rekao je Klajn. Aleksandra Lojd, koja na Oksfordu vodi istraživački Projekat Bijela ruža, kaže da je u Njemačkoj lako vidjeti zašto ljude ljuti poređenje sa Sofi Šol. Ona je tamo domaće ime i, zajedno sa Anom Frank, postala je kulturna ikona - simbol otpora i nade u suočavanju sa nacističkim zvjerstvima. Ona dodaje da u poslijeratnoj njemačkoj kulturi pamćenja dominiraju rasprave o tome kako se sjećati prošlosti, o tome šta je prihvatljivo ili tabu. Duže od 75 godina od kraja II svjetskog rata, te debate su politički napete i moćne kao što su uvijek bile, ističe ona. Komentari ministra Masa pokazuju da ima nečeg nedodirljivog u vezi sa ličnostima kao što su Sofi Šol i Ana Frank. Postoji konsenzus da su to osobe sa kojima se nikad nije prihvatljivo porediti socijalno, politički ili čak moralno. “Stavljanjem figura poput Šolove na pijedestal, čineći ih nedodirljivim, rizikujemo da izgubimo sliku o njima kao pojedincima i kao istorijskim činiocima,” kaže Lojdova. Dodaje da je Šolova bila izuzetna u suprotstavljanju nacizmu, ali i da se sa njom i te kako moguće identifikovati jer je činila ono što drugi nisu mogli ili nisu htjeli, i zato što je bila obična osoba u isto vrijeme. Ona smatra da bi Jani iz Kasela trebalo dozvoliti da se identifikuje sa tim ako želi, čak i ako je to poređenje grubo.

: Policajci i kontrademonstranti nakon otkazivanja protesta korona-skeptika u Frankfurtu
: Policajci i kontrademonstranti nakon otkazivanja protesta korona-skeptika u Frankfurtu foto: REUTERS

“Teško je učiti od istorijskih ličnosti čiji su životi i nasljeđe svedeni na tihe i nedostižne ljudske momente, bilo kroz pogrešna poređenja, bilo porukama da takva poređenja nikad ne mogu biti valjana. Da bi se zadovoljila pravda za Šolovu i ličnosti poput nje, potrebno je iskoriristi to iskustvo kao osnovu za dijalog i ozbiljnije bavljenje glasovima iz prošlosti”, zaključuje Lojdova.

Prvi put pod nadzorom obavještajaca

Njemačke obavještajne službe su prošle nedjelje prvi put stavile pod nadzor grupu demonstranta protiv ograničenja koje je uvela vlada. To je učinjeno nakon upozorenja na rastući uticaj ultradesničarskih ekstremista u tom pokretu.

Pod nadzor je navodno stavljena grupa “Kverdenken 711”, koja je osnovana u Štutgartu i smatra se začetnikom pokreta koji promoviše protestna okupljanja širom zemlje, objavio je “Špigl”. Taj list piše da su bezbjednosni organi posebno zabrinuti zbog poziva demonstranata na veliko okupljanje uoči Nove godine, što se promoviše u ultradesničarskom pokretu Rajhsberger. Rojters piše da članovi Rajhsbergera (građani Rajha) ne priznaju današnju Njemačku kao legitimnu državu i tvrde da je bivše, puno veće Njemačko carstvo, i dalje živo, uprkos porazu nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu. Neki su primijetili da je čudno što se pripadnici Kverdenkera osjećaju kao žrtve nacionalsocijalizma, dok istovremeno marširaju na protestima sa neonacistima koji su od početka aktivni učesnici demonstracija protiv korona-mjera.

Bonus video: