tihi sporazum?

Da li se Bajden pomirio sa aneksijom: Moguće je da Putin prizna nezavisnost Donjecka i Luganska

Bajden i Putin su prvo telefonirali, a onda su uslijedile nove sankcije. Ali one su čist PR, piše ruski novinar Konstantin Egert za DW i čak pretpostavlja da su Bajden i Putin prećutno dogovorili aneksiju istočne Ukrajine

33004 pregleda 223 reakcija 12 komentar(a)
Bajedn, Foto: Reuters
Bajedn, Foto: Reuters

Američki predsjednik Džo Bajden zadao je snažan udarac Putinovom režimu.

Ili možda nije?

Na prvi pogled sve djeluje kao da je Bijela kuća u četvrtak pokrenula novu rundu sukoba sa Moskvom.

Zbog navodnih hakerskih napada i miješanja u izbore prošle godine, desetoro ruskih diplomata izbačeno je iz Sjedinjenih Država, uvedene su i finansijske sankcije protiv pojedinaca i firmi povezanih sa Kremljom.

Ni 24 sata nisu prošla od Bajdenovog telefonskog poziva Vladimiru Putinu, kada je američki predsjednik ponudio i lični susret, i objavljivanja novih sankcija.

Putin
Putinfoto: Reuters

To naizgled sahranjuje mogući susret dvojice predsjednika.

Pripreme za takve sastanke obično podrazumijevaju određenu uzdržanost na obje strane.

Bajden je često bio kritikovan jer nije kaznio Kremlj za navodno miješanje u prošle predsjedničke izbore u SAD.

Novi predsjednik nije mogao da sjedi skrštenih ruku, posebno u jeku rastućih napetosti oko Ukrajine.

Tako da je za sada odabrao blage sankcije o kojima je, možda, Putina obavijestio unaprijed.

Kao indirektna potvrda može da posluži činjenica da je neke detalje sankcija unapred otkrio Njujork tajms, jedan od glavnih kanala preko kojeg demokratska administracija u Vašingtonu pušta stvari u javnost.

Da je stvarno planiran udar iznenađenja, a ne obični PR, onda Bijela kuća ne bi o tome unaprijed brbljala po novinama.

Jedina zbilja neprijatna stvar za Kremlj je što, prema direktivi izdatoj u Vašingtonu, Bajden i naredni predsjednici SAD mogu po nahođenju da uvode sankcije ukoliko ocijene da je neki potez Moskve neprijateljski.

Mogu da finansijski targetiraju kompanije ili pojedince, čak i supruge i odraslu djecu pripadnika ruske vladajuće elite.

I sve to bez odobrenja Kongresa.

Jedan zapadni finansijski analitičari kaže da je to "novi američki Damoklov mač nad Putinom – pet puta veći i pet puta oštriji od prethodnog“.

Takve sankcije ne nanose momentalnu štetu, već prije povlače crvene linije.

Sada će Putin odgovoriti.

U kosmosu ruskog predsjednika, činjenica da je Bajden prvi dohvatio slušalicu i telefonirao u Moskvu znači da je Bajden prvi popustio.

Putin nije odolio da ne primijeti kako je američka mornarica opozvala dva razarača koja su bila poslata u Crno more kao podrška Ukrajini.

Putin je naredio da se Azovsko more u velikoj mjeri zatvori do oktobra, pod izgovorom "mornaričkih vježbi".

Tim potezom se očito prijeti Ukrajini potencijalnom blokadom luka Berđansk i Marijupolj.

Bijela kuća na to još nije odgovorila.

U međuvremenu je Rusija takođe najurila američke diplomate, nazivajući to recipročnim odgovorom na nove sankcije.

Može biti da će Putin sasvim zabraniti rad američkom Radiju Slobodna Evropa u Rusiji – taj rad je već sada žestoko otežan.

Računa se da će Putin ipak svoj glavni odgovor sačuvati za obraćanje u Dumi iduće srijede (21. april).

Antiukrajinska i militaristička histerija u ruskim državnim medijima nikako da popusti.

Moguće je da će Putin iduće sedmice priznati nezavisnost samoproglašenih "narodnih republika" Donjecka i Luganska, marionetskih tvorevina Kremlja na istoku Ukrajine.

Moguće da ruski predsjednik čak najavi slanje "mirovne misije" u Donbas.

Tako bi se "legalizovala" situacija koja vlada od 2014. otkako Kijev ne kontroliše taj dio zemlje.

Ako Putin stvarno najavi dovršetak tog čina, sa dobrim argumentima će moći da se pretpostavi da se o tome dogovorio – ili, bolje reći, tiho sporazumio – sa Bajdenom.

Doduše, reakcije sa Zapada i nove sankcije bile bi tada neizbježne.

Jer, takav korak bi značio faktičku aneksiju novog dijela ukrajinske teritorije.

Reakcija u Kijevu bila bi oštra, ali bi predsjednik Volodimir Zelenski barem mogao zvanično da objavi ono što sada govori tiho – da je Sporazum iz Minska kojim se reguliše primirje zapravo mrtav jer ga se niko ne pridržava.

Blisko je pameti da je Bajden predložio Putinu da se zacementira status kvo.

Američkom predsjedniku bi to odgovaralo jer ima druga posla i kod kuće i napolju, prije svega nadgornjavanje sa Kinom.

Bajdenova ponuda Putinu bi zato mogao da bude određeni "pakt stabilnosti" i prijetnja oštrijim sankcijama ako se pređu crvene linije.

Deviza bi glasila – sad je tako kako je, ali nemoj više da nam priređuješ iznenađenja!

Problem je što su takvi dogovori u evropskoj istoriji uvijek bili krhki.

Kada je 1908. Austrougarska zvanično anektirala Bosnu, mnogi su mislili da je to zvanični dovršetak ranije svršenog posla. Znamo šta je bilo poslije.

Preporučujemo za Vas