Hrišćani, Jevreji i muslimani grade zajedničku vjersku kuću

Berlin: Kamen temeljac za "House of One" - kuću religija

„Mi smo prijatelji. I zalažemo se za to da rabin, imam i pastor stoje rame uz rame. Ekstremizam ne može da uništi ni vjeru, ni mir, ali može da im nanese štetu“, kaže imam Ors. I poručuje: „Po tom pitanju moramo nešto aktivno da preduzmemo"

14030 pregleda 260 reakcija 23 komentar(a)
Foto: DW
Foto: DW

Uprkos svim sukobima i protiv svih predrasuda: hrišćani, Jevreji i muslimani grade zajedničku vjersku kuću. U centru Berlina položen je kamen-temeljac za „House of One“. Tu će biti i crkva i sinagoga i džamija.

Sve još uvijek izgleda kao ruševina u srcu Berlina. S jedne strane se gradi put sa šest traka, ali i izložbeni prostor koji će da svedoči o počecima Berlina. A s druge strane su prazne zgrade i kancelarije iz vremena DDR-a.

Ta lokacija je u centru Berlina, na samo nekoliko minuta hoda od Foruma Humbolt i Ministarstva spoljnih poslova. Tu je u četvrtak 27. maja položen kamen-temeljac za vjerski projekat koji je privukao pažnju svjetske javnosti. Hrišćani, Jevreji i muslimani tu grade zajedničku kuću za tri monoteističke religije pod imenom „House of One“. Ne zato što im je to „neko odozgo“ naložio, već zato što postoje ljudi koji su prije 12 godina sanjali o tome. I otada rade na ostvarenju tog sna.

„Ovaj projekat je veoma važan za grad Berlin“, kaže Gregor Hohberg, evangelistički pastor. On je projektu od samog početka. „Razgovaramo jedni s drugima već dobrih deset godina. Među nama su Jevreji, hrišćani, muslimani, ljudi različitih religija ili ateisti.“

Berlinu su, prema pastorovim riječima, potrebna takva mjesta, mjesta na kojima ljudi mogu da razgovaraju, bez obzira koliko različiti bili. Hohberg to naziva „mjestom mira“. I još kaže da je to „nevjerovatno važan znak i simbol“.

Na tom mestu, između trgova Aleksanderplac i Potsdamer placa – koje svaki berlinski turista poznaje – stajala je više od 700 godina crkva Petri, važna za istoriju ranog Berlina. Upravo tu se dizao u nebo najviši crkveni toranj.

Godine 1964. vlasti DDR-a raščistile su ruševine visokih zidova crkve, oštećenih i djelom srušenih u Drugom svijetskom ratu. Arheolozi tu istražuju već dugo. Pronašli su kosti više od 3.000 ljudi koji su nekada bili sahranjeni oko crkve i ostatke ukupno četiri crkvena objekta.

Projekat jedinstven u svijetu

Za pet godina će iznad tih arheoloških ostataka biti podignuta ograđeno kameno zdanje, „House of One“, sa crkvom, sinagogom i džamijom koje će biti smještene oko centralne prostorije za susrete i okupljanja. Zgrada bi trebalo da bude visoka 40 metara i da postane simbol zajedništva. Planirani troškovi izgradnje iznose 43,5 miliona eura i većim dijelom su obezbijeđeni.

Za Osmana Orsa, jednog od imama uključenih u projekat, izgradnja objekta sa džamijom u srcu Berlina od je posebne važnosti. Glavni grad Njemačke ima više od 80 džamija ili muslimanskih molitvenih prostorija, ali nijedna od njih nije u centru Berlina. Većina je u siromašnijim četvrtima, Nojkeln, Veding, Moabit.

„To će zapravo biti najcentralnija džamija u Berlinu“, kaže Ors i uz osmjeh dodaje da se „tu i tamo poneki muslimani i izgube, jer na Guglu traže džamiju u centru grada“. Oni za sada mogu samo da vide skice na ogradi lokacije.

Tri monoteističke religije pod jednim krovom – i to dok istovremeno cvjeta antisemitizam, pa i među mladim muslimanima. Povećava se i zabrinutost zbog vjerskih sukoba u svakodnevnom životu. Za pastora Hohberga najnovija eskalacija sukoba između Izraela i terorističkog Hamasa u Pojasu Gaze, koja je rezultirala nizom incidenata u Berlinu, pokazuje koliko je važan projekat „House of One“.

„Razgovarajte umjesto da se svađate“

„Ovakav projekat pokazuje koliko je važno razgovarati jedni s drugima, pokušati da se razumiju oni koji izgledaju drugačije, koji dolaze iz drugih područja, koji vjeruju u nešto što je drugačije. On pokazuje i koliko je važno tražiti dijalog s tim ljudima kako biste uspostavili vezu i, uz dužno poštovanje, upoznali druge ljude“, naglašava Hohberg. Ako ostanemo u dijalogu, kaže, „mnogo smo učinili za suživot i mnogo smo dobili. A upravo to i radimo“.

Već niz godina akteri tog projekta okupljaju se u posebnim prilikama kako bi se molili, tugovali ili solidarisali jedni s drugima. To desilo, na primjer, nakon krvavih napada na džamije na Novom Zelandu, na crkve u Šri Lanki, na sinagoge u Pitsburghu i Haleu.

„Mi smo prijatelji. I zalažemo se za to da rabin, imam i pastor stoje rame uz rame. Ekstremizam ne može da uništi ni vjeru, ni mir, ali može da im nanese štetu“, kaže imam Ors. I poručuje: „Po tom pitanju moramo nešto aktivno da preduzmemo.“

To bi mogao da bude odgovor na pitanje zašto mnogi zvaničnici u Berlinu taj projekat toliko cene. I savezna vlada i država Berlin dali su finansijsku podršku za izgradnju „House of One“. U odboru fondacije za izgradnju, na čijem je čelu gradonačelnik Berlina Mihael Miler (SPD), nalazi se bivši njemački predsjednik Kristijan Vulf, istaknuti predstavnici triju religija, ali i ljudi iz svijeta kulture Berlina: generalni direktor Humbolt- foruma, direktor Jevrejskog muzeja, direktor Njemačkog pozorišta, predsjednik pruske Fondacije za kulturno nasleđe, direktor Kuće svetskih kultura.

Preporučujemo za Vas