Turska ne odustaje od dvije države, EU i SAD izručito protiv

Erdoganova 'rješenja' za Kipar

"Međunarodna zajednica će prije ili kasnije prihvatiti tu realnost", rekao je Erdoan zakonodavcima kiparskih Turaka na otcijepljenom sjeveru Kipra prije proslave povodom obilježavanja 47. godišnjice turske invazije koja je podijelila ostrvo po etničkoj liniji.

4599 pregleda 1 komentar(a)
Foto: REUTERS
Foto: REUTERS

Insistiranje Redžepa Tajipa Erdoana (Recep Tayyip Erdogan) na rješenju dvije države za Kipar kao jedinom putu ka miru, te najave većeg prisustva Turske u sjevernom Kipru umanjilo je nadu za ujedinjenje etnički podijeljenog ostrva, pišu svjetski mediji.

Godišnjica turske invazije

Jedini put ka trajnom miru na etnički podijeljenom Kipru je kroz prihvatanje dvije odvojene države na istoku Mediterana, izjavio je u ponedjeljak, 19. jula turski predsjednik Erdoan, prenosi Asošiejtid pres (Associated Press).

"Međunarodna zajednica će prije ili kasnije prihvatiti tu realnost", rekao je Erdoan zakonodavcima kiparskih Turaka na otcijepljenom sjeveru Kipra prije proslave povodom obilježavanja 47. godišnjice turske invazije koja je podijelila ostrvo po etničkoj liniji.

Turska invazija 1974. uslijedila je poslije državnog udara kojeg je podržala grčka hunta, a koji je, podsjeća AP, bio usmjeren na uniju s Grčkom. Samo Turska priznaje nezavisnost kiparskih Turaka i tamo drži 35.000 vojnika. U rezoluciji iz 1983., Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) osudilo je secesionistički potez kiparskih Turaka kao pravno nevažeći i pozvalo na njegovo povlačenje.

Evropska unija (EU) je također odbacila mogućnost rješenja dvije države, dok je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (Von der Leyen) početkom jula u Nikoziji izjavila da 27 članica EU, kojoj se Kipar pridružio 2004., "nikada, nikada" ne bi prihvatili takav aranžman.

Međutim, ističe Asošiejtid pres, Turska i kiparski Turci kažu da je rješenje s dvije države jedini put ka miru, zato što višedecenijski pregovori nisu uspjeli, okrivljujući nespremnost kiparskih Grka da "prihvate realnost". Kiparski predsjednik Nikos Anastasijades rekao je da su Erdoanove izjave "očekivano ponavljanje neprihvatljivih stavova Turske".

Kiparski mir u krizi

Podržavajući planove rješenja dvije države prema kojem bi sjever, gdje se govori turski jezik, podnio zahtjev za međunarodno priznanje, turski predsjednik Erdoan "pocijepao" je kiparski mirovni proces otklanjajući time posljednje nade za ponovno ujedinjenje ostrva, ocjenjuje londonski Tajms (The Times).

Boraveći u dvodnevnoj posjeti na sjevernom Kipru povodom 47. godišnjice iskrcavanja turske vojske na to mediteransko ostrvo, turski lider je u nizu govora napao EU i SAD i obećao da Turska "neće čekati još 50 godina", aludirajući na višegodišnje pregovore uz podršku UN koji su predodređeni na federalni aranžman.

Posljednjih godina Erdoan je sve više razvlačio svoje političke mišiće u toj zemlji, dok je cilj ovosedmične posjete, prema pisanju Tajmsa, bio da podrži Ersina Tatara, nacionalističkog predsjednika sjevernog Kipra koji je izabran u oktobru uz podršku Ankare i koji se protivi ponovnom ujedinjenju s jugom gdje se govori grčki jezik.

Višedecenijski spor oko prava na podvodni gas oko ostrva, u kojem kiparski Turci ne mogu učestvovati, nalazi se u srcu Erdoanove ratobornosti s EU — uključujući Grčku i Kipar — i Sjedinjenim Državama. Osman Ertug, savjetnik Tatara, rekao je da je nezavisnost jedini put koji je ostao kiparskim Turcima, dodajući kako se "druga strana pokazala nespremnom da dijeli moć i bogatstvo", te da kiparski Grci koriste mirovni proces kao dimnu zavjesu za održavanje statusa kvo.

Ipak, ocjenjuje Tajms, Erdoanova posjeta izgledala je kao da je usmjerena na njegove birače koliko i na kiparske Turke, jer se u Turskoj bori s padom rejtinga podstaknutim ekonomskom krizom i mora da pronađe način da oživi svoju bazu prije izbora 2023. godine. Kipar, popularni cilj turskih nacionalista, uklapa se te pokušaje, zaključuje list.

Otvaranje 'grada duhova'

U vrijeme Erdoanove posjete sjevernom Kipru, vlasti kiparskih Turaka najavile su ponovno otvaranje dijela napuštenog grada Varoša za potencijalno preseljenje, izazivajući protivljenje Zapada, ali i snažan prijekor kiparskih Grka koji tvrde da je u pitanju organizovano otimanje zemlje, napisao je Rojters (Reuters).

Varoša, jeziva kolekcija zapuštenih luksuznih hotela i rezidencija u vojnoj zoni u koju niko nije smio ući, pusta je od rata 1974. godine. Vlasti kiparskih Turaka otvorile su malo područje za jednodnevne posjete u novembru 2020., najavivši u utorak, 20. jula, da će dio tog prostora biti preuređen za civilnu upotrebu s uspostavljenim mehanizmom da ljudi mogu povratiti svoja imanja.

"U Marašu započinje nova era koja će biti od koristi svima", rekao je turski predsjednik Erdoan, koristeći tursko ime za Varošu. Kiparski Grci strahuju da promjena statusa tog područja pokazuje jasnu namjeru Turske da ga prisvoji, a potez su osudili i zvaničnici EU, Velike Britanije i SAD.

Američki državni sekretar Antoni Blinken (Antony) najavu je nazvao "provokativnom" i "neprihvatljivom“, a zabrinutost je izrazio i šef vanjske politike EU Žozep Borelj (Josep Borrell). "Jednostrana odluka koju su danas objavili predsjednik Erdoan i (lider kiparskih Turaka Ersin) Tatar rizikuje podizanje napetosti na ostrvu kompromitirajući povratak na razgovore o sveobuhvatnom rješenju kiparskog pitanja", napisao je Borelj na Tviteru (Twitter).

Rezolucije UN traže da se Varoša preda upravi Ujedinjenih nacija i omogući ljudima da se vrate svojim kućama. Iako su dosadašnji mirovni napori u više navrata propali, za Varoshu se očekuje da će biti vraćena administraciji kiparskih Grka koji predstavljaju Kipar na međunarodnom nivou. Pokret kiparskih Turaka čini tu pretpostavku neizvjesnijom, napisao je Rojters.

'Provokacije za novo doba'

Provokacijama za novo doba - insistiranjem na rješenju dvije države, najavama otvaranja dijela grada Varoshe kao i svježe izgradnje novog vladinog kompleksa, Erdoan je umanjio nadu za ponovno ujedinjenje Kipra, podijeljenog po etničkoj liniji skoro pet decenija, napisao je Politiko (Politico).

"Ankara u suštini želi da prekine zastoj oko Kipra i primora pregovaračke partnere na kompromis koji bi podrazumijevao priznavanje rješenja dvije države kao moguće opcije", rekao je stručnjak iz Euroazijske grupe, Emre Peker naglasivši da to ne samo da neće uspjeti već će dodatno umanjiti izglede za "još jednu rundu razgovora o ponovnom ujedinjenju, koje Turska vidi kao gubljenje vremena".

Osim najave ukidanja vojnog statusa grada Varoše i njegovog ponovnog otvaranja – protivno rezoluciji UN-a koja zabranjuje naseljavanje u toj oblasti svima osim njegovih prvobitnih stanovnika - Erdoan je, u okviru proširenja prisustva Turske na sjevernom Kipru, saopštio da planira izgradnju novog vladinog kompleksa koji bi uključivao predsjedničku rezidenciju i zgradu parlamenta.

Turska odvojeno uspostavlja novu vojnu vazduhoplovnu bazu za napadačke dronove na napuštenom aerodromu na sjevernom Kipru. Erdoan je rekao da vidi bazu kao sredstvo za projektovanje turske moći širom istočnog Mediterana. Međutim, dodaje Politiko, on se uzdržao od inauguracije baze u utorak, iako su to mnogi očekivali.

"Turski predsjednik je uglavnom pokušavao da osvoji neke poene kod kuće", rekao je Volfango Pikoli (Wolfango Piccoli), suosnivač kompanije za analizu rizika Teneo. "Izgledi za ponovno pokretanje razgovora bili su blizu nule prije i ostaju na nuli poslije posjete."

Preporučujemo za Vas