Razorne poplave u Njemačkoj polovinom jula, stavile su pitanje klimatskih promjena u prvi plan predizborne kampanje uoči septembarskih izbora koji će odrediti nasljednika kancelarke Angele Merkel, pružajući tračak nade aktivistima za zaštitu okoliša ali i zelenim političkim inicijativama u Evropi i šire, pišu svjetski mediji.
Izostavljeni argument
Nedavne poplave u Njemačkoj postale su centralno pitanje narednih izbora u zemlji koji bi mogli preoblikovati njen politički pejzaž, piše Volstrit džurnal (The Wall Street Journal) ocjenjujući da bi ignorisanje upozorenja na poplave moglo narušiti izglede vladajućih stranaka.
Vodeći kandidati – kao i kancelarka Angela Merkel, koja se ne kandiduje za reizbor – pohrlili su u najteže pogođene oblasti, obećavajući olakšice i upirući prstom u klimatske promjene za jednu od najsmrtonosnijih katastrofa u zemlji od Drugog svjetskog rata. Međutim, iako sva prethodna upozorenja meteorologa nisu izazvala reakciju vlasti o pravovremenoj evakuaciji - izazivajući frustracije kod dijela javnosti - taj argument je izostao iz političke debate.
Sama Merkel, ističe američki list, umanjila je značaj poplava za kreatore politike i rekla da jednostavno moraju da istraju sa politikom koja se već sprovodi u Njemačkoj i Evropi. "Nema novih lekcija [od poplave]: Moramo da se uhvatimo u koštac s klimatskim promjenama i moramo se fokusirati na transformaciju", rekla je Merkel dodajući da je "ulaganje u zaštitu klime skupo, ali neinvestiranje bi bilo još skuplje". Velike poplave koje su, naglašava VOlstrit džurnal, relativno česte u Njemačkoj, imaju istoriju uticaja na savezne izbore. Smatra se da su 2002. godine štetne poplave pomogle tadašnjem kancelaru Gerhardu Šrederu (Schroeder), da pobijedi u onome što se činilo kao malo vjerovatan reizbor tako što ga je stavilo u ulogu uspješnog kriznog menadžera.
List napominje da su izbori zakazani za 26. septembar jedni od najvažnijih u Evropi posljednjih godina. Oni će odlučiti ko će naslijediti Angelu Merkel, jednu od najuticajnijih evropskih lidera koja se povlači poslije 16 godina na vlasti.
‘Posrnuli’ lideri
Ovomjesečne poplave koje su opustošile Njemačku našle su način da preoblikuju njemačku politiku u izbornoj godini tako da nijedan od glavnih kandidata nije uspio da demonstrira nivo liderstva u krizi na koju je javnost navikla pod kancelarkom Merkel, ocjenjuje Njujork tajms (New York Times).
Prva anketa nakon poplava pokazala je pad popularnosti za dva vodeća kandidata —novog lidera Hrišćansko-demokratske unije (CDU) Armina Lašeta (Laschet) i njegovu rivalku iz stranke Zelenih, Analenu Baerbok (Annalena Baerbock) — poslije, kako kažu politički eksperti, njihovog posrnulog učinka prošle nedjelje.
Lašet se u subotu, 17. jula našao na udaru žestokih kritika javnosti nakon što je prilikom posjete žrtvama poplava u gradu Erftštatu uhvaćen na kameri kako se smije s kolegama, nakon čega je bio primoran da se izvini. Njegova protivkandidatkinja u utrci za mjesto kancelara, Baerbok također je bila u žiži javnosti zbog optužbi za plagijat u nedavno objavljenoj knjizi i netačnosti u njenom rezimeu, te katastrofa s poplavama nije mogla značajno da podigne položaj stranke.
Njemačka vlada je u srijedu, 21. jula, odobrila paket hitne pomoći u iznosu od 200 miliona eura koji će odmah biti isplaćen ljudima pogođenim poplavama. Veći dio tog novca, prema pisanju Njujork tajmsa, proteći će kroz ministarstvo finansija koje vodi socijaldemokrata Olaf Šolc (Scholz), također kandidat za kancelara, koji do sada nije uspio da svoju poziciju pretoči u političku prednost. Posjete ugroženim područjima nisu uticale na njegovu popularnost, tvrde eksperti.
U posljednjem istraživanju javnog mnijenja, dodaje Njujork tajms, vodeća Hrišćansko-demokratska unija pala je ispod 30 odsto - na 28 odsto podrške, dok su njihovi glavni rivali, drugoplasirani Zeleni, bili stabilni na 19 odsto pružajući im šansu da se udruže s konzervativcima i tako uđu u vladu. Socijaldemokrate trenutno imaju oko 16 odsto podrške njemačkih glasača.
Lašet u defanzivi
Dok se Njemačka oporavlja od najsmrtonosnijih poplava u živom sjećanju, najčešće što vodeći političari izgovaraju je: "klimawandel" - njemačka riječ za klimatske promjene, koje su se našle među ključnim temama predizborne kampanje koja će ove jeseni odrediti nasljednika Angele Merkel, ukazuje Asošiejtid pres (Associated Press).
Poplava je također stavila favorita utrke, novog lidera CDU Armina Lašeta, u defanzivu zbog optužbi da je zaustavio napore za proširenje upotrebe obnovljive energije i postepeno izbacivanje ugljika, te za uvođenje univerzalnih ograničenja brzine na autoputu tokom četiri godine na mjestu premijera savezne pokrajine Sjeverna Rajna-Vestfalija.
Upravo je taj region, u kojem živi skoro četvrtina njemačkog stanovništva, bio među najteže pogođenim u poplavama koje su, napominje AP, odnijele više od 200 života i nanijele štetu u vrijednosti od više milijardi eura.
"Odavno znam da su klimatske promjene zadatak s kojim ćemo morati da se nosimo", rekao je Lašet novinarima jutro poslije najgorih poplava, insistirajući da želi "veću brzinu" kada je u pitanju smanjenje emisije gasova s efektom staklene bašte.
To je, ukazuje Asošiejtid pres, pružilo tračak nade ekološkim aktivistima koji tvrde da Njemačka treba prestati s korištenjem ugljika prije 2030. kako bi odigrala svoju ulogu u ispunjavanju cilja Pariškog klimatskog sporazuma o ograničavanju globalnog zagrijavanja na 1,5 stepeni Celzijusa.
Nedavna odluka vlade kancelarke Merkel da teži da Njemačka postane karbonski neutralna do 2045. — pet godina ranije nego što je planirano — izazvalo je malo protivljenja u zemlji.
Međutim, reći biračima otvorenu istinu o tome šta će Njemačka možda morati da uradi u narednim godinama kako bi se prilagodila klimatskim promjenama i dodatno smanjila emisije biće posebno teško za Lašeta, smatra politikolog sa Univerziteta u Bonu Volker Kronenberg. "Sjeverna Rajna-Vestfalija ima veoma energetski intenzivnu industriju čelika i teške industrije", rekao je on naglasivši da je to veliki izazov za kompanije i radna mjesta.
Bolni kompromisi
Ovogodišnje poplave i druge katastrofe uvjeravaju sve više ljudi da borba s klimatskim promjenama zaslužuje da bude politički prioritet, čak i u vrijeme pandemije i geopolitičkog preokreta. Ali oni su i podsjetnik koliko će kompromisi biti bolni, ocjenjuje Anreas Klut (Kluth), kolumnista Blumberga (Bloomberg) u rubrici "Mišljenja".
Problem glasača, ne samo u Njemačkoj, je što poplave, požari, suše i druge klimatske katastrofe ne daju jednostavne i jasne upute o politici, ukazuje Klut, dodajući da se uglavnom sve njemačke stranke danas slažu da je cilj eliminisati neto emisije. Razlike su u tome kako postići taj cilj i kako ga uravnotežiti s drugima, uključujući socijalnu koheziju i ekonomsku konkurentnost.
Stranke desnog centra ističu tržišno prihvatljive mehanizme poput cijene ugljika, istovremeno priznajući da će biti potrebna i neka druga ograničenja. S druge strane, stranke lijevog centra predlažu direktnije državne intervencije poput zabrane motora sa sagorijevanjem ili letova na kratke relacije, uz višu cijenu ugljika.
Laicima su to nijanse, a ne oštre alternative, ističe kolumnista Blumberga, i dodaje kako to objašnjava zašto mnogi Nijemci trenutno žele da sljedeća vlada bude zajednički napor demohrišćana i Zelenih.
Poziv na buđenje
Dok se zemlje širom svijeta suočavaju s teškim izborima vezanim za ispunjavanje ambicioznih ciljeva neto karbonske neutralnosti, tajming i kontekst uticaja poplava na predizbornu kampanju u Njemačkoj znače da će septembarski izbori biti zvono za zelene političke nade u Evropi i šire, ocjenjuju urednici Gardijana (The Guardian).
Pošto su nakratko vodili u anketama tokom maja, njemački Zeleni izdržali su nekoliko teških nedjelja, uključujući niz političkih sramota njihove kadidatkinje za kancelarku Analene Baerbok. Iako Zeleni do sada nisu uspijevali da iskoriste trenutak za korak promjene nivoa zelenih investicija u Njemačkoj i na nivou EU, oni ipak ostaju na kursu da završe na drugom mjestu iza CDU.
Razumljivo je, ističe Gardijan, da je trenutna debata u Njemačkoj fokusirana na pitanje zašto, s obzirom na povećanu učestalost poplava kao rezultat klimatske krize, nisu bili postavljeni efikasniji sistemi ranog upozoravanja.
Međutim, ocjenjuju urednici britanskog lista, poplave i pitanje klimatskih promjena također naglašavaju vitalni dugoročni značaj septembarskih izbora u najmoćnijoj i najuticajnijoj državi Evrope.
Osim što će svijet naučiti da se nosi i prilagodi ekstremnim vremenskim događajima povezanim s globalnim zagrijavanjem, postoji potreba da se ti problemi tretiraju i kao upozorenje na još gore ako svijet ne uloži pravilno u zelenu budućnost. Na jesen, Njemačka ima priliku da bude lider u tome, zaključuje Gardijan u uredničkom komentaru.
Bonus video:
