Nezavisni mediji u Mađarskoj dobili su slobodu rada, ali se suočavaju sa padom donacija

Održiv novi medijski tržišni model još ne postoji. Kako danas rade dvije nezavisne redakcije?

100 pregleda 0 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Trospratna zgrada na lijevoj obali Dunava, u Budimpešti, glavnom gradu Mađarske. Tu se nalaze kancelarije privatnog nedjeljnika HVG. Jednog jesenjeg dana, kada još nije bilo previše hladno, na terasi ispred redakcije sjede mlade video-novinarke i urednici i razgovaraju o temama.

HVG, skraćenica od „Nedjeljni svjetski privredni pregled“, bio je jedan od najvažnijih nezavisnih glasova tokom 16 godina vlasti Viktora Orbana. Prije svega zahvaljujući veoma čitanom onlajn izdanju, koje je kombinovalo vijesti, komentare i video-sadržaje, list je privlačio široku publiku.

Okupljene novinarke i novinari uglavnom su zadovoljni što više ne moraju da žive pod Orbanovom vladom. Međutim, kada ih pitate kako izgledaju novi uslovi rada i kakav je njihov odnos prema vladi novog premijera Petera Mađara, odgovori su iznenađujući. Mnogi smatraju da je, na neki način, sada mnogo teže.

„Sada se mnogo više borimo za pažnju i moramo mnogo više da tragamo za temama“, kaže Noemi Martini. Novinarka je postala poznata po svojim video-prilozima tokom Orbanove vlasti – dijelom zbog neposrednog pristupa, kada je političarima prilazila i postavljala pitanja, a dijelom zbog mizoginih verbalnih napada na nju iz Orbanovog političkog aparata.

„Sada Mađar svakodnevno sam proizvodi vijesti“, kaže Martini za DW. Ona misli na brojne svakodnevne premijerove objave na Fejsbuku. „Ljudi ih direktno čitaju i gledaju, tako da im mi nismo potrebni.“ Ostali u grupi saglasno klimaju glavom.

Nova ekonomija pažnje

Sada je potrebno mnogo više nego ranije da bi se probudilo interesovanje čitalaca i gledalaca, kažu novinari. Kao najpoznatiji primjer nove ekonomije pažnje u Mađarskoj navode parlamentarne rasprave. Za vrijeme Orbana gotovo niko ih nije pratio, jer je ono što se dešavalo u parlamentu bilo jednostavno previše dosadno i beznačajno. Sada direktne prenose iz parlamenta ponekad prati i stotine hiljada ljudi, naročito kada govori premijer Mađar.

Nešto više od pola godine nakon stupanja vlade Mađara na dužnost, 9. maja 2026, nijedan drugi segment mađarskog društva nije doživio tako brze i suštinske promjene kao mediji. Javni servis, koji je godinama emitovao propagandu, potpuno je reorganizovan.

Privatnim medijima bliskim Orbanu obustavljen je dotok državnog novca, koji su ranije dobijali u izdašnim iznosima kroz plaćeno oglašavanje. Neki su zbog toga morali da se ugase, drugi da znatno smanje obim svog rada i otpuste zaposlene.

Ambivalentna situacija

Međutim, situacija je ambivalentna i za medije koji su za vrijeme Orbana bili nezavisni. S jedne strane, sada mogu da izvještavaju sa slobodom kakvu nisu imali 16 godina, na primjer iz parlamenta, što je ranije bilo gotovo nemoguće. Premijer i članovi vlade često daju intervjue nezavisnim privatnim medijima – nešto što je za vrijeme Orbana bilo nezamislivo.

S druge strane, nezavisni mediji i dalje se bore sa starim, ali i novim problemima. Ranije su uglavnom bili odsečeni od prihoda od javnog i privatnog oglašavanja, jer se čak ni mnoge privatne kompanije nisu usuđivale da se oglašavaju u medijima kritičnim prema Orbanu.

Međutim, novi medijski tržišni model u Mađarskoj još nije uspostavljen. A uz to, mnogi nezavisni mediji izgubili su podršku donatora koji su ih finansirali prije promjene vlasti. Poslije pada Orbana i u uslovima veće transparentnosti, interesovanje dijela publike za političko novinarstvo je opalo.

Nestao je „gerilski režim rada“

HVG nije jedan od nezavisnih medija koji su živjeli od donacija čitalaca, odnosno koji su bili „politički finansirani“, kako to opisuje glavni urednik Marton Đerđeli. List je uspijevao da ostvaruje prihode i od prodaje štampanog nedjeljnika i od onlajn oglasa.

Ipak, sada moraju ponovo da pronađu svoje mjesto, kaže glavni urednik Đerđeli. Prije svega, što se tiče sadržaja: „Bili smo u stalnom gerilskom režimu. To je sada nekako nestalo“, kaže Đerđeli za DW. Od promjene vlasti moraju ponovo da razmisle o tome koja je uloga novinarstva i HVG-a.

„Naravno, ostajemo pri tome da budemo kritični“, nastavlja Đerđeli. „Ali to još ne govori kako možemo da doprinesemo tome da ovu novu vladu pozovemo na odgovornost kada tvrdi da želi da izgradi istinski demokratsku javnost.“

Budućnost Klub radija i dalje neizvjesna

Kod drugih nezavisnih medija ekonomska budućnost je znatno neizvesnija. Jedan od njih je Klub radio, najslušanija politička radio-stanica u Mađarskoj, koja je tokom proteklih 16 godina bila izložena ograničavanju slobode medija kao malo koji drugi medij. Godinama je stanica bila politički napadana i pravno maltretirana, sve dok početkom 2021. nije izgubila frekvenciju.

Nakon što je dotakao dno, Klub radio je ipak opstao zahvaljujući donacijama slušalaca i prelasku na internet. Već pet godina radio se može slušati onlajn. Međutim, njegova budućnost svake godine iznova visi o koncu, jer se stanica najvećim dijelom finansira donacijama slušalaca. Prihodi od oglašavanja čine samo mali dio ukupnih prihoda, a donacije se prikupljaju dva puta godišnje. Tako je novac za emitovanje programa obezbijeđen do početka naredne godine. Šta će biti poslije toga, nije jasno.

Neizmjerno zadovoljni promjenom vlasti

Jednog radnog dana, u popodnevnim satima, u studiju Klub radija. Za mikrofonom sjedi Đerđ Bolgar, osamdesetogodišnja legenda mađarskog novinarstva i zaštitno lice stanice. Uskoro počinje njegova svakodnevna dvočasovna emisija „Hajde da razgovaramo“ – najslušanija politička debatna emisija u Mađarskoj. U njoj slušaoci mogu telefonom da se uključe i iznesu mišljenje o aktuelnim političkim, društvenim i ekonomskim temama.

Bolgar je i dalje svakog dana neizmjerno srećan zbog promjene vlasti. Iako je sam više lijevo-liberalno orijentisan i nije izričiti pristalica konzervativnog Petera Mađara, dosadašnje promjene u Mađarskoj ocjenjuje uglavnom pozitivno. Manje je optimističan kada je riječ o budućnosti Klub radija.

„Tokom prikupljanja donacija bilo je primjetno da se mnogi slušaoci nadaju rješenju u kojem više ne bi morali da plaćaju ili bi barem plaćali manje“, kaže Bolgar. „Nadaju se da ćemo ponovo dobiti frekvenciju. Ali čak i tada nije sigurno da će naši prihodi od oglašavanja značajno porasti.“

Evropski sud pravde (ESP) krajem februara 2026. presudio je da je mađarska država nepravedno oduzela frekvenciju Klub radiju. Međutim, to nije značilo automatsko vraćanje frekvencije niti neki drugi oblik nadoknade štete za radio.

Ipak, Klub radio će uskoro moći da konkuriše za novu frekvenciju. Mađarska nova medijska regulatorna agencija razmatra mogućnost da stanici, kao nadoknadu za pretrpljenu nepravdu, automatski dodijeli nekoliko dodatnih bodova prilikom prijave na konkurs.

Klub radio je, međutim, već postigao nešto drugo: oduzimanje frekvencije nije uspjelo da slomi tu stanicu. Vremenom je Klub radio na internetu čak stekao više slušalaca nego što ih je ikada imao preko svoje frekvencije: prema posljednjem istraživanju iz avgusta 2026, u prosjeku ga je dnevno slušalo 219.000 ljudi.

Pogledajte još: