kardinalima prijeti i zatvorska kazna

Suđenje vijeka u Vatikanu: Milioni, brokeri, iznude, pranje novca

Nekada moćni kardinal i još devet ljudi optuženi su za pronevjeru više desetina miliona dolara Svete stolice, poslove sa sumnjivim ulagačima, usluge prijateljima i porodici

9095 pregleda 95 reakcija 6 komentar(a)
Foto: Reuters
Foto: Reuters

U Muzeju Vatikana danas počinje najveći krivični postupak u modernoj istoriji Vatikana. Nekada moćni kardinal i još devet ljudi optuženi su za pronevjeru više desetina miliona dolara Svete stolice, poslove sa sumnjivim ulagačima, usluge prijateljima i porodici. Ako budu osuđeni, prijeti im zatvorska kazna, novčana kazna ili oboje.

Kardinal koji je navodno naveo podređenog da laže tužioce. Brokeri i advokati koji su brzo "nasamarili" drugog čovjeka Vatikana i natjerali ga da odobri katastrofalan posao sa nekretninama. Samozvana obavještajna analitičarka koja je, novcem Svete stolice, sebi kupila aksesoare "Prade" i "Luj Vitona". Taj novac zapravo je trebalo da pošalje militantima koji za taoce drže časne sestre, piše Vašington post.

Sve ove optužbe dio su najvećeg suđenja u modernoj istoriji Vatikana, a rezultat su dvogodišnje istrage o lošim potezima Svete stolice. Istraga je otkrila nekad tajne finansijske poslove Vatikana i, zapravo, njihovu disfunkciju, pošto je mali broj osoba, bez stručnosti i nadzora, uspio da nanese mnogo štete finansijama i ugledu Vatikana. prenosi RTS.

Vašington post piše da tužilaštvo u optužnici sugeriše da papa Franjo i njegovi najviši poručnici ne samo da su bili svjesni nekih ključnih transakcija, već da su ih u nekim slučajevima izričito odobrili, čak i bez potpune dokumentacije ili razumijevanja detalja.

S obzirom na hijerarhijsku prirodu Svete stolice i poslušnost koja se zahtijeva od podređenih njihovim vjerskim pretpostavljenima, takođe ostaju pitanja zašto su neki ljudi optuženi, a drugi ne, dodaje Post.

Visoki vatikanski službenik, monsinjor Alberto Perlaska, kojeg su tužioci donedavno smatrali ključnim osumnjičenim, uspio je da izbjegne optužnicu. Njegova kancelarija vodila je od početka do kraja sumnjivi posao sa nekretninama u London, vrijedan nekoliko stotina miliona eura, i prepoznat je kao glavni krivac za skupe dogovore koji su sklopljeni. Međutim, Perlaska je promijenio tabor i postao jedan od najvažnijih svjedoka u slučaju.

U slučaj je uključen i kardinal Anđelo Beki kog je, kako navodi Post, papa Franjo na određeni način već osudio. Papa je Beki prošle godine predstavio dokaze da je poslao 100.000 eura u dobrotvronu ustanovu na Sardiniji koju vodi njegov brat. Kardinal je podnio ostavku na mjesto šefa vatikanske svetiteljske kancelarije, a papa mu je zatim oduzeo kardinalska prava.

Bivši Kardinal Beki, koji se tereti za pronevjeru i pritisak na Perlasku da se povuče iz svjedočenja, porekao je bilo kakvu nezakonitost.

Beki je bio i šef osoblja državnog sekretarijata Vatikana i, djelujući na toj funkciji, optužnica ga povezuje sa još jednom osobom kojoj se sudi. Riječ je o Sesiliji Maronji, koju je Beki 2016. godine angažovao kao spoljnog savjetnika za bezbjednost.

Tužioci tvrde da je Maronja pronevjerila 575.000 eura sredstava Vatikana koje je Beki odobrio da se pošalju kao otkupnina za oslobođenje katoličkih talaca, tj. časnih sestara koje su zarobili militanti.

Bankovni izvještaji njene kompanije iz Slovenije pokazuju da su se devizni transferi Vatikana koristili za plaćanje računa u luksuznim prodavnicama, poput "Prade" i "Luj Vitona", i hotelima. Maronja tvrdi da je "novac predstavljao legitimnu kompenzaciju i nadoknadu za njene obavještajne troškove".

Srce slučaja

Vašington post piše da je srce slučaja sumnjivi posao sa nekretninama u Londonu, u čemu je, prema svjedočenjima pojedinih, učestvovao i sam poglavar Rimokatoličke crkve.

Posao sa nekretninama u Londonu datira iz 2014. godine, kada je državni sekretarijat Vatikana odlučio da uloži početnih 200 miliona eura u fond kojim upravlja italijanski biznismen Rafaele Minkone, s tim da se polovina novca uloži u zgradu u naselju Čelsi, a ostatak u druge investicije.

Do novembra 2018, prvobitna investicija izgubila je 18 miliona eura, kažu tužioci, što je navelo Vatikan da traži izlaznu strategiju, zadržavajući svoj udio u zgradi u Čelsiju.

Ovdje se u priču uključuje broker Đanluiđi Torci. Tužioci navode da je Torci prevario Svetu stolicu tako što je tajno restrukturirao 1.000 akcija u novom holdingu i na taj način je sebi obezbedio puna prava nad vlasništvom zgrade u Čelsiju.

Tužioci ukazuju da je Torci tada iznudio Vatikanu još 15 miliona eura kako bi Svetoj stolici prenio kontrolu nad vlasništvom zgrade. Kontrolu koju je Vatikan mislio da već ima.

Kako je došlo do iznude

U priču o nekretninama u Londonu bio je uključen i sam papa, kako tvrdi nekadašnji šefa kabineta, nadbiskup Edgar Pena Para. On je tužiocima ispričao da je papa Franjo do novembra 2018. jasno stavio do znanja da želi da gubitak bude što manji, prilikom spasavanja investicije u zgradu, da se "okrene strana i krene ispočetka".

Pena Para je tužiocima rekao da je to bila poruka koju je papa Franjo ponovio i brokeru Torciju tokom sastanka u januaru 2019. godine.

Nakon što su shvatili da zgradu u Londonu zapravo kontroliše Torci, a na osnovu papine želje da se nastavi dalje, Vatikan je imao dvije opcije, tvrdi Pena Para.

Prva je tužiti Torcija, a druga da mu se plati za 1.000 akcija koje je, kako se kasnije ispostavilo, stekao tako što je preko advokata nasamario predstavnike Vatikana.

Pena Para navodi da su u Vatikanu bili zabrinuti da bi slučaj protiv Torcija mogao da se razvuče na nekoliko godina i da bi na kraju mogao da bude završen u korist brokera.

"Birajuću između ove dvije opcije, uz savjetovanje advokata i eksperata, izabrana je opcija broj dva zato što je prepoznata kao ekonomičnija, sa više kontrolisanih rizika i u vremenskom okviru koji je prihvatljiviji", napisao je Pena Para u svom svjedočenju u čiji je uvid imao Asošijeted pres.

"Jednostavno je urađeno po želji Poglavara", rekao je Pena Para, što upućuje da je rađeno po papinoj direktovi, navodi Post.

I upravo je ipslata tih 15 miliona eura Torciju za 1.000 akcija srž slučaja. Tužioci optužuju Torcija da je iznuđivao Vatikan, ali i Vatikanovu agenciju za finansijski nadzor što nije zaustavila dogovor.

Menadžeri agencije navode da Vatikan nije imao izbora nego da plati Torciju, obzirom na to da je Državni sekretarijat - svjesno ili ne - potpisao pravno obavezujuće ugovore koji su Torciju dali kontrolu nad spornom zgradom, prenosi RTS.

Tužioci navode da je državni sekretar, kardinal Pjetro Parolin, potpisao ugovor sa Torcijem, ali zbog toga što ga je prevario advokat koji je sastavio memorandum na jednoj stranici, u kom se opisuje posao, ali uz izostavljanje ključnih detalja, među kojima i to da Torciju pripada 1.000 glasačkih akcija.

Nadbiskup Pena Para rekao da je Vatikan tek poslije shvatio da je misteriozni advokat povezan sa biznismenom Torcijem. Citirajući bilješke kardinala Pjetra Parolina, Pena Para je naveo da je kardinal odobrio dogovor na osnovu kratke bilješke advokata i uvjeravanja visokog službenika, monsinjora Perlaske i drugog finansijskog menadžera Vatikana Fabricija Tirabasija.

Minkone i Torci, koji su optuženi za prevaru, pranje novca, pronevjeru i druge optužbe, poriču optužbe.

Kardinal Parolin, nadbiskup Pena Para i monsinjor Perlaska nisu optuženi. Tirabasi je optužen za korupciju, iznudu, prevaru i pronevjeru, kao i zloupotrebu službenog položaja. I on poriče sve optužbe.

Preporučujemo za Vas