Grci ljuti na vladu zbog pohare

Televizijski izvještaji i društvene mreže obiluju komentarima o nedovoljnom broju vatrogasaca, uz opaske o nesrazmjernom broju policajaca

5805 pregleda 1 komentar(a)
Širom Grčke gori više od 500 požara, Foto: STRINGER
Širom Grčke gori više od 500 požara, Foto: STRINGER

Dok je plamen za vikend prijetio da zahvati kuću Steliosa Kokinelisa u predgrađu sjeverno od Atine, a hitne službe nisu odgovorile na njegove pozive na pomoć, on je odlučio da ignoriše naredbu o evakuaciji i uzme stvar u svoje ruke.

“Sakrio sam se da me ne nađu. Prešao sam u drugi dio kuće i počeo da gasim vatru svojom vodom, inače bi sve nestalo”, izjavio je za Rojters ovaj 82-godišnjak, koji je trospratnu kuću u šumovitoj oblasti Varimpompi izgradio kada se vratio kući nakon 25 godina u Južnoafričkoj Republici.

Njegova kćerka Eirini je plakala dok je pričala kako je pobjegla ne znajući šta se desilo s njenim ocem.

“Da moj otac nije ostao, naša kuća bi izgorela. Vatrogasne službe nije bilo nigdje. Srećom, bilo je dobrovoljaca. Osjećam samo bijes, ništa drugo”, izjavila je za britansku agenciju.

Fotografije na društvenim mrežama na kojima iscrpljeni vatrogasci spavaju na zemlji, i dalje u uniformama pocrnjelim od dima, pokazale su koliko su hitne službe opterećene.

Dobrovoljci na ostrvu Evija
Dobrovoljci na ostrvu Evijafoto: Reuters

Gotovo hiljadu vatrogasaca, devet aviona i 200 vozila poslato je u Grčku iz drugih evropskih država da joj pomognu u borbi s katastrofalnim šumskim požarima blizu Atine i drugdje.

Međutim, neki Grci se pitaju zašto je lokalnim vatrogasnim službama potrebna pomoć.

Televizijski izvještaji i društvene mreže obiluju ljutitim komentarima zbog nedovoljnog broja vatrogasaca, uz opaske o nesrazmjernom broju policajaca.

“Hvala svim zemljama koje su nam pomogle u gašenju požara. Ako vam ikad zatreba policajaca, javite nam”, glasi jedan komentar na Tviteru.

Nakon decenije štednje i vatrogasne službe su uveliko oslabljene, rekao je Dimitris Statopulos, šef udruženja grčkih vatrogasaca. On je dodao da se odmah mora angažovati pet hiljada vatrogasaca.

“Stalno smo u pripravnosti. U martu smo imali 10 dana poplava, potom snijeg. U Varimpompiju i Eviji bićemo 20 dana sa 500 vatrogasaca jer su to opasna vremena”, rekao je Statopulos.

Temperature su bile toliko visoke prošle nedjelje u ranim stadijumima požara u Varimpompiju da je voda koju su ispuštali avioni isparavala prije nego što bi stigla do vatre, dodao je.

Požari su se podudarili s nizom pojava izazvanih ekstremnim vremenskim uslovima širom svijeta. Međunarodni savjet za klimatske promjene upozorio je juče da se svijet opasno približio nekontrolisanom globalnom zagrijavanju, da su ljudi “nedvosmisleno” krivi, te da je nivo štetnih gasova dovoljno visok da decenijama izaziva klimatske poremećaje.

Ministarstvo civilne zaštite u junu je objavilo plan zaštite od požara od 1,7 milijardi eura, koji uglavnom finansiraju Evropska investiciona banka i Evropska unija.

Plan obuhvata zamjenu starih aviona za gašenje požara i zapošljavanje vatrogasaca.

Visoki vladin zvaničnik Akis Skercos u subotu je odgovorio na kritike da vlada ne čini dovoljno tako što je objavio cifre koje pokazuju da je Grčka dosta ispred drugih mediteranskih država po broju kanadera.

On je rekao da je potrošnja na mjere civilne zaštite povećana za 56 odsto u protekle tri godine, pri čemu je broj stalnih i sezonskih vatrogasaca porastao za 16 odsto, na 14.736. Grčka sada ima 74 aviona za gašenje požara. Prije tri godine, imala je 51 kanader.

Više od 500 požara koji gore širom zemlje primorali su na evakuaciju desetine sela i hiljada ljudi.

Premijer Kirijakos Micotakis izvinio se juče za propuste u borbi protiv požara.

On je u sinoćnjem obraćanju preko televizije obećao da će greške biti identifikovane i ispravljene, ali je pozvao na jedinstvo.

“U potpunosti razumijem bol naših sugrađana čiji su domovi i imovina izgorjeli”, rekao je Micotakis i obećao da će šume biti obnovljene i izgrađena zaštita od negativnih uticaja klimatskih promjena.

Dodao je da je odobrio dodatni budžet od 500 miliona eura za finansiranje pomoći i obeštećenja za građane.

Požari do sada nisu izazvali ni približno žrtava kao oni 2018, u kojima je stradalo više od stotinu ljudi, što je uništilo povjerenje javnosti u vladu ljevičarske Sirize, koja je izgubila na narednim izborima.

Iako su kritike opozicije do sada prigušene, bijes javnosti bi se mogao nastaviti dugo nakon što plamen utihne.

“Vlada bi trebalo da podnese ostavku što prije. Uradili su apsolutno ništa, nula”, kaže Makis Ladogianakis, 77-godišnji žitelj Pefkija, na sjeveru Evije, gdje je trajekt čekao da evakuiše još ljudi.

“Svi su očajni i razočarani,” rekao je Rojtersu.

Dok su požari sedmi dan zaredom bjesnili u mnogim djelovima zemlje, najveći front je bio na Eviji, drugom po veličini grčkom ostrvu. Grci, koji su pobjegli od stihije na Eviji, počinju da broje troškove katastrofe koja im je uništila domove i usjeve.

“Sve je spaljeno. Ovaj požar je bio najveća katastrofa za selo. Ljudi su živjeli od proizvodnje vina i maslina”, rekao je Ladogianakis.

Požari su izbili tokom najgoreg talasa vrućine u Grčkoj u posljednje tri decenije. Temperature su donekle opale, ali se ponovo prognozira porast tokom nedjelje tako da je rizik od požara i dalje visok.

“To je tuga. Spaljene su sve moje uspomene iz djetininjstva”, rekao je Ričard Konstantin Alen, koji živi u Atini, ali se vratio da spasi imovinu. “Nekad sam trčao u ovoj šumi, brao voće, sad je sve nestalo.”

I rode žrtve požara

Migrirajuće rode koje prelaze preko Grčke na putu za Afriku, dezorijentisane od požara, izgube se, povrijede ili uginu, saopštile su grupe za zaštitu životinja.

Svake godine, rode prolaze kroz oblast Atika oko Atine na putu ka Rtu Sunion oko 70 kilometara jugoistočno od prijestonice, gdje čekaju povoljan vjetar da im pomogne da preko Mediterana dođu do Afrike.

“Nažalost, prolazile su u vrijeme požara”, kazala je Marija Ganoti, predsjednica Helenskog udruženja za zaštitu divljih životinja ANIMA, koje njeguje i oporavlja divlje životinje u svojim centrima za prvu pomoć u Atini.

Marija Ganoti
Marija Ganotifoto: Reuters

Ona je rekla Rojtersu da su u protekla tri dana nalazili rode na “mjestima gdje se nikad ne mogu vidjeti, poput naselja Vrilisija i Halandrija, na stambenim zgradama.”

Na nepoznatom urbanom terenu, neke ptice su postale zbunjene i dezorijetisane, a veliki broj je uginuo nakon što su udarile u dalekovode i strujne stubove.

“Ovo je prvi put da imamo toliko mrtvih roda u Atini. Ljudi kupe mrtve rode s travnjaka”, izjavila je.

Bonus video: