Neviđena represija i optužbe za prevaru

Izbori za rusku Dumu kao 'generalna proba' za predsjedničke izbore 2024.

"Proživljavamo trenutak kada Kremlj gubi nedvosmislenu kontrolu nad umovima birača", rekao je za RSE. "Vidimo kako glasači doživljavaju sve veći bijes zbog onoga što bismo mogli da nazovemo ‘status quo’. Ljudi žele promjenu."

3563 pregleda 1 komentar(a)
Foto: Reuters
Foto: Reuters

U kasnim večernjim satima 19. septembra gradonačelnik Moskve Sergej Sobijanin bio je na čelu izbornog pobjedničkog skupa za vladajuću stranku Jedinstvena Rusija, koja je bila spremna da održi svoju dvotrećinsku ustavnu većinu u Državnoj dumi poslije izbora praćenih neviđenom represijom i zapanjujućim optužbama za prevaru, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

Sobijan je zatvorio skup predvodeći okupljene uz povike "Putin, Putin, Putin, Putin, Putin. Pobjeda!"

Činilo se prikladnim priznanjem da su se ovogodišnji izbori za Dumu, donji dom ruskog parlamenta, uglavnom odnosili na političara čije se ime nigdje nije pojavilo na glasačkim listićima – predsjedniku Vladimiru Putinu, autoritarnom dugogodišnjem lideru čiji četvrti mandat u Kremlju ističe 2024. godine.

Ustavni amandmani provedeni 2020. kroz Dumu u kojoj dominira Jedinstvena Rusija omogućavaju Putinu da traži još dva mandata za predsjednika i potencijalno ostane na toj funkciji do 2036.

Bez obzira da li će Putin odlučiti da se kandiduje za još jedan mandat ili će iskoristiti priliku da sam izabere svog nasljednika, sljedeći predsjednički izbori obećavaju da će biti značajni.

"Ovi izbori bili su generalna proba za izbore 2024.", rekao je politički analitičar iz Moskve Konstantin Kalačjov.

Izbori su bili vježba upravljanja u trenutku kada je javnost posebno postajala sve razočaranija Jedinstvenom Rusijom i sveukupnom stagnacijom političke i ekonomske situacije u zemlji.

"U nekim svojim elementima kampanja i glasanje su očigledno bili proba za 2024.", napisao je analitičar Andraš Tot-Cifra (Andras Toth-Czifra) na Tviteru (Twitter).

'Ljudi žele promjenu'

Moskovski analitičar Dmitrij Oreškin rekao je da se politička klima za Jedinstvenu Rusiju promijenila i da to pokreće razmišljanja Kremlja o 2024.godini.

"Proživljavamo trenutak kada Kremlj gubi nedvosmislenu kontrolu nad umovima birača", rekao je za RSE. "Vidimo kako glasači doživljavaju sve veći bijes zbog onoga što bismo mogli da nazovemo ‘status quo’. Ljudi žele promjenu."

Stanislav Andrejčuk, kopredsjedavajući nezavisne grupe za praćenje izbora Golos, obrazložio je ovu temu u nedavno objavljenom eseju.

"Prije deset godina na sceni se pojavio zaista ogroman kadar posmatrača izbora", napisao je. "Prije oko pet godina, ruske neprofitne organizacije i političari naučili su da prikupljaju sredstva do te mjere da bi čitava klasa civilnog društva, a ne samo nekolicina organizacija, mogla da preživi. U 2019. godini održani su prvi masovni protesti protiv odbijenih registracija kandidata, a ne samo poslije namještenih izbora. Sada država počinje da gubi monopol nad medijskim prostorom, prinuda postaje neefikasna, podrška prethodno lojalnih birača blijedi, a novi političari zamjenjuju one koji su u zatvoru ili su primorani da emigriraju."

"Čini se da su pooštreni izborni zakoni pokušaj režima da poništi nadolazeću plimu nezadovoljstva javnosti", zaključio je Andrejčuk.

Uoči glasanja za Dumu, vlasti su uvele desetine izmjena izbornog zakona, uključujući ograničavanje pristupa video kamerama koje prate biračka mjesta, uvođenje "eksperimentalnog" onlajn glasanja u odabranim regijama, uvođenje trodnevnog glasanja, te proširenu upotrebu mobilnih biračkih mjesta i glasanja od kuće.

"Ovo su bili neprozirni izbori", rekao je analitičar Golosa Vitalij Averin. "Nismo imali direktne video snimke kao što smo imali tokom predsjedničkih izbora [2018.] i posljednjih saveznih izbora. Vidjeli smo s kojim se ozbiljnim preprekama suočavaju posmatrači na izborima."

Pooštravanje administrativne kontrole

Moskovski analitičar Aleksandar Kjnev slično je govorio o inovaciji trodnevnog glasovanja, koje je navodno uvedeno kako bi učešće bilo prikladnije i smanjila gužva tokom pandemije. "U stvarnosti, glavna svrha tri dana je da se pooštri administrativna kontrola", rekao je Kjnev za ruski servis RSE. "Vlasti posljednjih godina imaju osjećaj da se ljudima može narediti da izađu na izbore, ali da oni glasaju onako kako žele.... Mislili su da će širenjem protoka birača stvoriti utisak da ih pažljivije i strože posmatraju."

Vjerovatno proširenje elektronskog glasanja – koje se ne može provjeriti - na predsjedničkim izborima 2024., moglo bi da bude ključno za korak ka okončanju simuliranja demokratije u Rusiji, kažu analitičari i kritičari Kremlja.

"[Ovi] izbori, iako daleko od savršenih, mogli bi da završe kao posljednji u Rusiji u papirnoj formi", napisao je Andrejčuk u svom eseju. "Očigledno je da vlada namjerava da sprovede elektronsko glasanje širom zemlje do predsjedničkih izbora 2024. Ako se to desi, nadgledanje svetosti glasanja neće biti čak ni teoretski moguće."

To ne vrijedi samo za tabeliranje rezultata, tvrdi Oreškin, već i za same glasove.

"Bilo je to za radnike koji zavise o državi, od kojih su mnogi glasali pomoću kompjutera na poslu", rekao je. "Ovi ljudi su sigurni da postoji uređaj koji provjerava kako je ko glasao i ne postoji način da ga ubijedite da je sistem anoniman."

Već je poznato da su organi reda pristupili ličnim podacima hakovanjem sajtova opozicionog lidera Alekseja Navaljnog i posjetili mnoge njegove pristalice u onome što se smatralo taktikom zastrašivanja u danima neposredno prije izbora za Dumu.

Nova vremena, novi pristupi

Još jedna od karakteristika nedavne predizborne kampanje koja bi mogla da postavi ton za izbore 2024. bilo je nemilosrdno suzbijanje opozicije, nezavisnog civilnog društva i nezavisnih medija. To je učinjeno prije svega kroz mehanizam nejasno napisanih i nasumično primijenjenih zakona o stranim agentima, nepoželjnim organizacijama i ekstremizmu.

Zakoni su korišteni za diskvalifikaciju istaknutih opozicionih kandidata, za zatvaranje jednih i za tjeranje drugih da napuste zemlju. Pored toga, oni su iskorišteni da znatno otežaju izvještavanje o kampanji i praćenje izbora.

Međutim, s obzirom na to da su velike nezavisne medijske kuće napadnute i da se mnoge istaknute nevladine organizacije koje se bave pravima zatvaraju pod neprijateljskim oznakama vlade, politička scena za izbore 2024. se mijenja.

U eseju za ruski servis RSE, moskovski novinar Aleksandar Rajklin istakao je da su "mnogi eksperti sigurni da predsjednička administracija više ne igra odlučujuću ulogu u oblikovanju unutrašnje politike. Kažu da su je zamijenili muškarci u epoletama iz najviših redova [Federalne službe bezbjednosti]".

"A ti momci, kao što svi znamo, imaju različite metode", dodao je Rajklin. "Važno je shvatiti da se to nije desilo samo od sebe. Na samom vrhu piramide moći odlučili su da nova vremena zahtijevaju nove pristupe."

Preporučujemo za Vas