Njemački kancelar Olaf Šolc je na meti napada opozicionih stranaka zbog mogućeg ilegalnog spasavanja jedne hamburške banke umešane u cum-ex aferu – u vrijeme dok je bio njemački ministar finansija.
Javno tužilaštvo u Hamburgu je još prije godinu dana vodilo tzv. predistražni postupak protiv sadašnjeg njemačkog kancelara Olafa Šolca. Razlog za to je bilo devet krivičnih prijava građana protiv Šolca u vezi s tzv. cum-ex skandalom.
Riječ je o skandalu koji se proteže na period od bar posljednje dvije decenije. Mreža banaka, advokata i superbogatih našla je način poslovanja s vrijednosnim papirima tako da im se jednom (ili čak nijednom) plaćen porez nadoknađuje – više puta. Razne evropske države su tako oštećene za više od 50 milijardi eura.
Prijave protiv Šolca su podnijete zbog sumnji da se umiješao u poreski postupak protiv Varburg-banke. Ta banka je učestvovala u cum-ex-aferi nakon koje je grad-pokrajina Hamburg od nje zatražio isplatu od 47 miliona eura utajenog poreza.
Ne sjeća se
Šolc se 2016. godine, u vrijeme kada je bio prvi gradonačelnik – odnosno, premijer grada-pokrajine Hamburga, dva puta sastajao s vlasnicima banke i imao bar jedan telefonski razgovor sa jednim od Varburg-bankara, prenijelo je više njemačkih medija. Ubrzo zatim, Hamburg je odustao od svog potraživanja.
Zbog čitavog slučaja je u hamburškom parlamentu formiran istražni odbor pred kojim u proljeće 2021. godine ispitan i Olaf Šolc. On je tada rekao da se ne sjeća da je razgovarao s predstavnicima Varburg-banke.
Zanimljivo je da istražni odbor nije bio obaviješten da hamburški javni tužilac vodi predistražni postupak, to jest, da razmatra mogućnost podizanja optužnice protiv Šolca koji je u vrijeme svog iskaza pred istražnim odborom bio njemački ministar finansija.
Potkraj decembra 2021, poslanička grupa CDU je u hamburškom parlamentu gdje je u opoziciji, od vladajuće koalicije SPD i Zelenih zatražila i dobila informacije iz kojih je jasno da je jedan Šolcov advokat tokom prošle godine više puta tražio od vlasti da ne pokreće postupak protiv sadašnjeg kancelara. Zbog toga je sada situacija postala dosta opasna po njega i njegov kredibilitet kao kancelara.
Nezavisno pravosuđe?
To što je javni tužilac u Hamburgu tri nednelje pred izbore u Njemačkoj obustavio dalju istragu protiv Šolca, u Njemačkoj može da znači i da mu to, sasvim legalno, nije dozvolila – vlada. Jer, prema njemačkim zakonima, sudije su nezavisne, ali javni tužioci, koji uopšte odlučuju o tome ko će se naći pred sudom, prema Zakona o organizaciji i nadležnosti sudova – nisu.
To je formulisano u članu 146 tog njemačkog zakona: „Službenici javnog tužilaštva imaju da se povinuju službenim instrukcijama svojih pretpostavljenih“. Postoje tzv. interni i eksterni pretpostavljeni. Eksterni pretpostavljeni, koji ima poslednju riječ je – nadležni ministar pravde.
Taj zakon potiče još iz paketa Zakona pravosuđa Njemačkog rajha iz 1879. godine. Zahvaljujući njemu, vlada najbolje može da zaštiti samu sebe od krivičnog gonjenja.
To je 2009. upalo u oči Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope koja je zatražila od Njemačke da ukine pomenutu zakonsku odredbu. Deset godina kasnije, Evropski sud pravde nije htio da prizna jedan njemački međunarodni nalog za hapšenje osumnjičenih kriminalaca, jer, kako je konstatovao, nema dovoljno garantija da je njemačko pravosuđe nezavisno.
Bonus video:
